Nemaš račun? Registriraj se

Registracija je uspješno izvršena. Na tvoj mail smo poslali link za potvrdu korisničkog računa.

Hvala vam
Nova Lozinka

Uspješno ste potvrdili svoj korisnički račun

Molimo odredite svoju lozinku prije nego nastavite

Odabrali ste resetiranje lozinke

Molimo postavite novu lozinku za svoj korisnički račun

Nemaš račun?
Nemaš račun? Registriraj se

Postani dio Dinamove obitelji!

Registriraj se i uživaj u svim pogodnostima korisničkog računa na Dinamovoj stranici

Presented by

PSK logo

Ne možeš pronaći ono što tražiš?
Možda ti pomogne nešto od sljedećeg:

Povijest Dinama

GNK Dinamo utemeljen je 26. travnja 1911. pod nazivom Prvi Hrvatski Građanski Športski Klub. Modri klub kroz povijest je nekoliko puta mijenjao ime: od 9. lipnja 1945. do 26. lipnja 1991. nosio je ime Dinamo, zatim do 24. veljače 1993. HAŠK Građanski, potom sedam godina nastupa pod imenom Croatia, od 14. veljače 2000. nosio je ime NK Dinamo, a 2011. nazivu kluba promijenjen je prefiks u GNK - Građanski nogometni klub. Službeni naziv kluba tako je trenutno GNK Dinamo.

Prvi Hrvatski Građanski Športski Klub nastao je nakon prvog javnog sastanka sportaša grada Zagreba održanog 9. travnja 1911. godine s ciljem osnivanja novog hrvatskog nogometnog kluba. U to su vrijeme u Zagrebu postojala tri nogometna kluba – HAŠK, Concordia te Croatia.

Gotovo mjesec dana nakon osnutka Građanski je odigrao prvu javnu utakmicu protiv rezervne momčadi HAŠK-a (21. svibnja 1911.), a prva pobjeda novog kluba uslijedila je 25. lipnja 1911. kada su igrači Građanskog sa 6:1 svladali Croatiju. Građanski je svoje prvo prvenstvo, kao i prvenstvo Jugoslavije, osvojio 1923. godine pod vodstvom engleskog trenera Arthura Gaskella, zatim 1926. i 1928. pod vodstvom trenera Imre Pozsonyija te 1937., 1940. i1943. godine pod vodstvom trenera Martona Bukovija.

Građanski je svoje prvo prvenstvo, kao i prvenstvo Jugoslavije, osvojio 1923. godine pod vodstvom engleskog trenera Arthura Gaskella, zatim 1926. i 1928. pod vodstvom trenera Imre Pozsonyija te 1937., 1940. i1943. godine pod vodstvom trenera Martona Bukovija.

Između dva svjetska rata

Klub je između dva Svjetska rata, pod nazivom Građanski, bio najuspješniji jugoslavenski klub s pet osvojenih prvenstava prije nego što je 9. lipnja 1945. odlukom novih vlasti s novom upravom, lojalnom komunističkom režimu, transformiran u Dinamo.

Iako je nova vlast pokušala prikazati Dinamo kao novi klub nije uspjela sakriti istovjetnost identiteta Građanskog i Dinama. Ne samo da je klub zadržao prepoznatljiv urbani, purgerski duh, već i plavu boju, temelje značajke grba, trenera, masera, većinu ranijih igrača i praktično cijelu navijačku bazu. Stoga su Dinamo i Građanski jedan te isti klub koji je zbog povijesnih okolnosti nekoliko puta mijenjao ime i pravni oblik postojanja.

 Nakon Drugog svjetskog rata Dinamo je nastavio igrati na stadionu Građanskog u Koturaškoj ulici, a za kormilom momčadi ostao je proslavljeni Mađar Marton Bukovi kojem je pomagao maser Franjo Vanča Žlof.

GNK Dinamo je najtrofejniji hrvatski nogometni klub s osvojenih 33 titula prvaka u nacionalnim prvenstvima, 23 titule pobjednika nacionalnog Kupa, sedam Superkupova i osvojenim Kupom velesajamskih gradova 1967.

Budući da je dosta igrača po svršetku rata pozvano u jugoslavensku vojsku, na prvoj utakmici Dinama od igrača Građanskog, 23. lipnja 1945., nastupili su samo Lešnik i Kokotović da bi se u kolovozu pridružio Cimermančić. Kratko je u Dinamu igrao i Milan Antolković.

U prvenstvu Hrvatske 1946. u plavi se dres vratilo još igrača iz prethodne inkarnacije kluba, a u prvom poratnom prvenstvu Jugoslavije nastupili su i Wölfl, Pleše, Reiss, Jazbinšek, Urch, Belošević te Medarić koji je ranije igrao i u Građanskom i u HAŠK-u.

U igrački su se kadar uklopili i igrači iz drugih klubova, osobito HAŠK-a (Kacian, Željko Čajkovski, Peričić i Lojen) i Concordije.

Poratno razdoblje

Crpeći talente većinom iz Hrvatske i Hercegovine, Dinamo je nastavio stazom Građanskoga i odmah zajedno s Hajdukom te srpskim klubovima Crvenom Zvezdom i Partizanom postao članom državne "Velike četvorke". Snagu je pokazao osvajanjem drugog poslijeratnog jugoslavenskog prvenstva 1948. te državnog kupa 1951. Pedesete su također bile vrhunske godine u kojima je Dinamo dva puta bio prvak dok im je 1951. izmaklo prvenstvo unatoč prednosti nad Zvezdom od pet bodova tri kola prije kraja.

Dok je i prije i poslije Drugog svjetskog rata znao zablistati u prijateljskim utakmicama, Dinamo je pokretanjem europskih nogometnih kupova sredinom pedesetih počeo sustavno ostvarivati svoj značajni potencijal na međunarodnom planu, a izvanredne rezultate u Europi je postigao tijekom šezdesetih. Prvo je 1961. dosegnuo polufinale Kupa kupova, potom dvije godine kasnije finale Kupa velesajamskih gradova (danas Kupa UEFA) da bi taj prestižni trofej osvojio 1967. svladavši u finalu tada moćni Leeds United.

Pored međunarodnih uspjeha iznimno uspješne šezdesete donijele su četiri pobjede i dva finala u jugoslavenskom Kupu, ali je u državnom prvenstvu klub čak pet puta ostao na drugom mjestu. Osobito se pamti razočaranje iz sezone 1968./69. kada je Dinamo opet imao pet bodova prednosti ispred Crvene Zvezde, ali je nizom posrtaja po provincijskim terenima tu prednost prokockao da bi na koncu završio drugi. Razlozi nemogućnosti osvajanja prvenstva sigurno se ne mogu objasniti samo sportskim pa ni psihološkim faktorima već i strateškim političkim odlukama pristiglima iz Beograda.

Sedamdesete su, bez ijednog trofeja, bile sušno razdoblje s dva poraza od Hajduka u finalu Kupa te s dva druga mjesta u prvenstvu. Unatoč manjku titula Dinamova popularnost bila je golema te su Modri redovito bili pri vrhu po prosječnoj posjeti stadionima. Najbliže je tituli prvaka Dinamo došao 1978/1979. pod vodstvom Vlatka Markovića. Dapače, po važećim je propisima osvojio najviše bodova, no Nogometni je savez pogazio vlastite propise i naslov dodijelio Hajduku. Tada je Savez odbio Dinamu pripisati dva boda iz susreta protiv Rijeke koja je sa suspendiranim Edmondom Tomićem u momčadi u prvom kolu 1978./79. pobijedila s 2:1. U skladu s propisima, Savez je isprva registrirao utakmicu rezultatom od 3:0 za Dinamo, no u proljeće 1979. poništio je vlastitu odluku i omogućio Hajduku da postane prvak zbog bolje razlike pogodaka.

Napokon, tri godine nakon tog skandala, Dinamo se napokon domogao četvrtog poslijeratnog naslova prvaka. Podvig je 1981./82. ostvarila momčad pod vodstvom Miroslava "Ćire" Blaževića, kasnijeg hrvatskog izbornika, koji je u Maksimir unio duh pobjede. Uspjehe je pratila navijačka euforija.

Dinamo je u to doba imao 42.000 pretplatnika te je po tom kriteriju, iza nedostižne Barcelone čija je masa članova prelazila brojku od 100.000, bio na drugom mjestu u Europi. Nažalost, "Ćirina" čarolija nije trajala dugo te je bila dostatna samo za još jedan jugoslavenski kup, 1983. godine. Nakon tog pothvata idućih nekoliko sezona Dinamo je proveo ispod mjesta koja vode u europske kupove vrativši se u vrh jugo-nogometa tek koncem desetljeća kada je dvaput okončao na drugom mjestu iza tada najjače europske momčadi - Crvene Zvezde.

Od kraja Drugog svjetskog rata do raspada SFR Jugoslavije 1991., zagrebački su plavi skupili četiri ligaška naslova i sedam kupova.

Samostalna Hrvatska

Od osamostaljenja Hrvatske 1991., Dinamo je izrastao u vodeći klub države, najuspješniji na području bivše Jugoslavije i jedan od najmoćnijih u cijeloj Jugoistočnoj Europi, na nivou Fenerbahcea, Galatasaraya, Besiktasa i Olympiacosa.

Samo je dva puta u modernoj Hrvatskoj naš klub završio prvenstvenu sezonu niže od trećeg mjesta, 1992. i 2005., a u prvih je 11 sezona deset puta nastupio u finalu kupa.

Pod nazivom Croatia, Dinamo je u devedesetima osvojio pet prvenstava i četiri kupa, a seriju je nastavio i nakon povratka starog imena 14. veljače 2000. Najzaslužniji za povratak imena Dinamo su, osim navijača koji su od 1993. do 2000. skandirali na tribinama svom voljenom klubu ime Dinamo, Zdravko Mamić koji je na dan povratka imena postao član Izvršnog odbora, Zlatko Canjuga, novinar Jutarnjeg lista te dugogodišnji Dinamov kroničar Tomislav Židak i zagrebački poduzetnik Željko Šelendić. Upravo tamo, na sastanku u kući Željka Šelendića, inicirana je ideja o povratku imena Dinamo.

Osobito je uspješno bilo razdoblje između 1996. i 2000., kad su modri osvojili pet uzastopnih naslova i tri kupa, a drugo je zlatno doba bilo između 2006. i 2018. kada je Dinamo osvojio 16 naslova prvaka Hrvatske pri čemu 11 zaredom.

Dinamo je u domaćoj ligi postigao rekorde koji će teško biti srušeni. Pod vodstvom Otta Barića u sezoni 1996./97. ponio je titulu s 81 od 90 mogućih bodova i s 21 bodom ispred drugoplasiranog Hajduka, no na desetgodišnjicu tog pothvata, s Brankom Ivankovićem kao trenerom, zabilježio je još blistaviji rezultat: 92 od mogućih 99 bodova uz 30 pobjeda u 33 kola. Od 14. kola sezone 2006./07. do 8. kola 2007./08. nanizao je 28 uzastopnih pobjeda u 1. HNL, a između ožujka 2006. i veljače 2008. 29 pobjeda zaredom na domaćem terenu. S takvim dostignućima, Dinamo je tada bio statistički najuspješnija momčad u europskom nogometu.

Na međunarodnom planu plavi su ostvarili niz zapaženih rezultata, uključujući pobjedu nad Partizanom i Grasshopperom od 5:0 (obje 1997.), nad Celticom od 3:0 (1998.), Portom od 3:1 (1998.), Ajaxom od 1:0 (1998.) i 3:2 (2007.), Anderlechtom 1:0 (2009.) i 2:0 (2018.), Villarrealom od 2:0 (2010.), Bruggeom 2:0 (2010.) pa protiv Malmöa 4:1 (2011.), Arsenala 2:1 (2015.), Salzburga 2:1 (2016.), Fernerbahcea 4:1 (2018.), Viktorije Plzen 3:0 (2019.) te neodlučeno bez pogodaka kod Manchester Uniteda (1999.).

Sedam puta je Dinamo nastupio u grupnoj fazi Lige prvaka (1998., 1999., 2011., 2012., 2015., 2016. i 2019.) i deset puta u ligi Kupa UEFA i Europskoj ligi (2004., 2007., 2008., 2009., 2010., 2013., 2014., 2018., 2020., 2021.). Dinamo je, dakle, 17 puta sudjelovao u skupinama europskih natjecanja pri čemu čak 10 sezona uzastopno. 2018/'19. izborio je i plasman u osminu finala Eruropske lige, zatim 2020/'21. četvrtfinale i to nezaboravnim preokretom protiv Tottenhama uz pobjedu 3:0 u uzvratu osmine finala i hat-trick Mislava Oršića, te play-off rundu, odnosno 1/16 finala 2021/'22.

Veliki uspjeh ostvarila je momčad u sezoni 2011./2012. kada je pod vodstvom Krunoslava Jurčića, nakon 12 godina, ušla u skupine Lige prvaka te u Zagreb dovela (po)najveći svjetski klub - Real Madrid. Isti uspjeh, natjecanje u skupinama Lige prvaka Modri su ponovili i godinu dana kasnije kada su na Maksimiru igrali protiv PSG-a, Porta i Dynamo Kijeva protiv kojega su osigurali i prvi bod.

Dinamo je od samostalnosti Hrvatske sedam puta nastupio u grupnoj fazi Lige prvaka (1998., 1999., 2011., 2012., 2015., 2016., 2019.) i deset puta u ligi Kupa UEFA odnosno Europskoj ligi (2004., 2007., 2008., 2009., 2010., 2013., 2014., 2018., 2020., 2021.). Plavi su, dakle, 17 puta sudjelovali u skupinama europskih natjecanja pri čemu čak 10 sezona uzastopno. 2018/'19. izborili su i plasman u osminu finala Europske lige, 2020/'21. plasman u četvrtfinale Europa lige, a 2021/22' play-off tj. 1/16 finala Europa lige.

Posljednjih godina Dinamo se tako potpuno upisao na europsku kartu i konstantno igrao ulogu u raznim europskim natjecanjima. U tom periodu Dinamo se susretao s mnogim velikim europskim klubovima, a samo neki od njih su Real Madrid, Dinamo Kijev, PSG, Porto, Werder Bremen, Ajax Amsterdam, Hamburger SV, Basel, Šahtar Donetsk, Sparta Prag, Tottenham Hotspur, Spartak Moskva, Udinese, Salzburg, Anderlecht, Villarreal, Lyon, Celtic, PSV Eindhoven, Arsenal, Bayern, Sevilla, Juventus, Fenerbahce, Viktoria Plzen, Benfica.

Dinamo je također ključni sportski temelj uspjeha hrvatske nogometne reprezentacije. U kadru nacionalne momčadi u finalu Svjetskog prvenstva u Rusiji 2018. godine bilo je čak 14 bivših i sadašnjih Dinamovih igrača pri čemu su desetorica prošli maksimirsku nogometnu školu.

Značajnim uspjesima kluba iznimnu važnost predstavlja i kontinuitet u upravljačkim strukturama kluba te iznimne sposobnosti tadašnjeg vodećeg dvojca kluba: predsjednika Mirka Barišića i izvršnog dopredsjednika kluba Zdravka Mamića. Dinamo je u 13 sezona ostvario velike uspjehe, osvojio 12 naslova prvaka, osam puta Kup Hrvatske i dvaput Superkup.

Dinamo je najpopularniji nogometni klub u Hrvatskoj sa 1.6 milijuna navijača (istraživanje GFK, listopad 2010.), a popularnost kluba i broj navijača u inozemstvu proporcionalna je s popularnošću u Hrvatskoj.

12.4.2011. na skupštini Dinama skupštinari kluba jednoglasno su izglasali novi prefiks u nazivu našeg kluba. Prefiks NK mijenja se u GNK što znači građanski nogometni klub. Na taj se način povodom stogodišnjice kluba dodatno željela istaknuti ukupna povijest Dinama.

Sezonu 2011./2012. Dinamo je zaokružio novim uspjesima - plasmanom u grupnu fazu Lige prvaka nakon dugih 12 godina te osvojenim naslovom prvaka u prvenstvu i pobjedom u Hrvatskom kupu. Modri je klub tako u grupnoj fazi Lige prvaka na Maksimiru ugostio velike europske klubove Real Madrid, Lyon i Ajax.

U sezoni 2012/2013. Dinamo je zahvaljujući sjajnim igrama u pretkolima Lige prvaka ponovno ostvario plasman u Ligu prvaka! U kvalifikacijama za najljepše klupsko natjecanje svladali su redom Ludogorec, Sheriff i Maribor, a ždrijebom Lige prvaka održanim u Monte Carlu Dinamo je smješten u skupinu A gdje je igrao protiv PSG-a, Porta i kijevskog Dynama. Nakon što igrači Dinama u pet kola Lige prvaka nisu uspjeli osvojiti bodove, u posljednjem je kolu u utakmici protiv kijevskog Dynama na Maksimiru ipak stigao toliko željeni bod! Po izuzetno teškim uvjetima - snijegu i kiši koji su prekidali utakmicu, Dinamo je ostavio srce na terenu te je na kraju u sudačkoj nadoknadi preko pogotka Ivana Krstanovića s bijele točke došao do zasluženog boda. Bilo je to veliko slavlje igrača, stručnog stožera, navijača, svih ljubitelja Dinama; svakako trenutak za pamćenje. Što se pak tiče domaće scene Modri su bili još jednom izuzetno uvjerljivi i s 20 bodova prednosti osvojili osmi uzastopni naslov prvaka.

Nakon osmog uzastopnog naslova prvaka Dinamo je osvajanjem Superkupa i sigurnim pobjedama protiv Fole i Sheriffa (ukupno 10:0) sjajno otvorio sezonu i protiv Austrije Beč igrao utakmice vrijedne Lige prvaka. Nažalost, jedna lošija večer i odlična te čvrsto posložena momčad iz Beča odnijeli su iz Zagreba 2:0 i smijenili trenera Jurčića. Klupu je preuzeo sportski direktor Zoran Mamić, dignuo momčad i desetak minuta prije kraja utakmice u Beču imao potrebnih 3:1, no domaćini su zabili drugi pogodak i poslali Dinamo u Europsku ligu. Klupu je ubrzo ponovno preuzeo Branko Ivanković, ali ovoga puta nije bilo željenog učinka pa se nedugo zatim na mjesto trenera, ovoga puta na dulji period, vratio sportski direktor Mamić.

Dinamo u Europskoj ligi nije napravio željeni rezultat iako je u nekim utakmicama definitivno zaslužio više. Najbolji primjer je domaća utakmica protiv PSV-a koju su Modri, prema prikazanoj igri, trebali glatko dobiti, no završila je bez pogodaka. Europska epizoda nije završila prema željama, ali zato je Dinamo odigrao još jedno sjajno proljeće i osvojio fantastičan deveti naslov zaredom te tako potvrdio kako je apsolutni vladar u domaćem nogometu. Modri su pod vodstvom, sada već trenera Zorana Mamića, krenuli u novu europsku sezonu i odigrali odlično u kvalifikacijama za LIgu prvaka, ali su imali nevjerojatan peh i ispali iz Lige prvaka od danskog Aalborga. Dinamo je bio puno bolja momčad, nizao priliku za prilikom, ali Danci su bili ti koji su prošli dalje, a Dinamo je preko rumunjskog Petrolula još jednom ušao u skupine Europske lige.

Modri su natjecanje otvorili uvjerljivom domaćom pobjedom protiv rumunjske Astre da bi nakon odlične igre na legendarnom Celtic Parku ostali bez bod(ov)a. Potom je Red Bull dva puta bio bolji od Modrih, a u utakmici koja je mogla otvoriti vrata europskog proljeća Dinamo je odigrao ispod razine ostalih utakmica i upisao poraz u Rumunjskoj. Ipak, Dinamo je za kraj europske sezone doma slavio 4:3 protiv Celtica i tako završio natjecanje sa šest bodova i zabio najviše golova dosad. Što se tiče domaćih natjecanja, Modri su izuzetno uvjerljivi i završili su polusezonu bez poraza, a niz su nastavili i u drugom dijelu sezone na kraju koje su ponijeli i dvostruku krunu. Dinamo je u posljednjoj prvenstvenoj utakmici sezone u krasnoj atmosferi ispred 15-ak tisuća gledatelja uz golove Marka Pjace (2) te Taravela i Soudanija (po jedan pogodak) došao do velike 4:0 pobjede i tako na najbolji mogući način povijesnim uspjehom zaključio sjajnu sezonu! U 36 kola Dinamo je upisao 26 pobjeda i 10 remija dok je rubrika porazi na početku i kraju sezone ostala ista – prazna. Povijesnom uspjehu u prvenstvu i desetom uzastopnom naslovu prvaka Hrvatske treba svakako dodati i osvojeni Hrvatski kup, a dvostruka je kruna u sezoni 2014/15. nešto što su Modri svakako zaslužili svojom kvalitetom, radom i igrom.

NAJLJEPŠE NOGOMETNO NATJECANJE NA MAKSIMIRU

Dinamo je u sezonu 2015/2016 ušao s jasnim ciljevima: obraniti duplu krunu u Hrvatskoj i napraviti što bolji rezultat u Europi odnosno igrati Ligu prvaka. Zacrtano – ostvareno. Modri su već u ljetnim mjesecima preko Fole Esch, Moldea i albanskog Skenderbeua u play-offu ušli u elitnu Ligu prvaka i tako u Zagreb još jednom doveli najveće. Odmah na početku natjecanja upravo je jedan od tih najvećih, veliki Arsenal, u sjajnoj predstavi "pao" na Maksimiru. Nažalost, Modrima je nedostajalo malo sreće i spretnosti da u susretima protiv grčkog Olympiacosa naprave više dok je bavarski gigant, Bayern, bio prejak za sve.

Što se tiče domaćih natjecanja možemo slobodno reći – sve po starom. Rijeka je u par navrata bila bliže nego prošlih godina, no uvjerljivih 3:0 na Maksimiru na početku proljetnog dijela jasno su pokazali omjer snaga. Konačnih 8 bodova prednosti donijeli su jedanaesti uzastopni naslov dok je fantastična sportska sezona okrunjena duplom krunom protiv Slavena u Osijeku; desetom duplom krunom u nezavisnoj Hrvatskoj.

Modri su u sezoni 2016/17. odličnom igrom u kvalifikacijama zasluženo dobili mjesto u skupini Lige prvaka. Kroz kvalifikacijski su ciklus, paralelno s pozitivnim rezultatima u prvenstvu, uz trud, rad i dobru igru prošli Vardar, Dinamo Tbilisi i Salzburg. U 2. pretkolu Dinamo je slavio 2:1 protiv Vardara u Skoplju (Soudani, Rog), a zatim je u uzvratu stigla 3:2 pobjeda (Pjaca dva puta, Machado). Treće pretkolo donijelo je Modrima istoimenog protivnika iz Tbilisija u Gruziji. Dinamo je na Maksimiru slavio 2:0 protiv Gruzijaca (Soudani, Ćorić), da bi u uzvratu u Tbilisiju potvrdili kvalitetu 1:0 pobjedom (Rog).

Modri su u sezonu 2016/17. krenuli pod vodstvom novog trenera Zlatka Kranjčara. Naravno, nije to prvi boravak bivše legende modroga kluba na Maksimiru s obzirom na to da je Dinamo vodio ranije u dva navrata. Prvo je trenersku funkciju imao od 1994. do 1996. godine kada je osvojio s klubom jedan naslov prvaka i jedan Hrvatski kup, a ponovno je sjeo na klupu Modrih 1998. kada je osvojio dvostruku krunu te izborio plasman u veliku Ligu prvaka. Povijesni je uspjeh upisao ove sezone kada je odveo Dinamo još jednom u grupnu fazu Lige prvaka.

UZ KRANJČARA U LIGU PRVAKA

Play-off Lige prvaka spojio je neugodan austrijski Salzburg i Modre, a Dinamo je uspješno svladao i tog protivnika. U prvoj utakmici na Maksimiru momčadi su odigrale 1:1 (Rog), da bi u dramatičnom uzvratu Modri slavili 2:1 (Fernandes, Soudani). Bilo je to veliko veselje za još jednu europsku jesen u koju su Modri ušli neporaženi, kako u kvalifikacijama kao jedina momčad bez poraza, tako i u MAXtv Prvoj ligi (ukupno 13 utakmica bez poraza do 11. rujna).

U jesenskom dijelu sezone i tijekom izuzetno napornog ritma od bitnih natjecateljskih utakmica svakih nekoliko dana, nakon dugo vremena stigao je i negativan niz za Modre. Nakon poraza od Lyona u Ligi prvaka (3:0), zatim od Osijeka (1:0) i neugodne Rijeke (5:2) u prvenstvu, trener Kranjčar odlučio je završiti svoj put u modrom klubu i prepustiti Dinamo nekome tko će vratiti hrvatskog prvaka na pobjedničke staze. Privremenu je ulogu glavnog trenera imao dotadašnji pomoćni trener Željko Sopić koji je momčad vodio kroz utakmice s Juventusom u Ligi prvaka, Velim Vrhom u Kupu i Lokomotivom u prvenstvu. Sopić je kao strateg Modrih upisao poraz od velikog talijanskog kluba, bitnu 5:0 pobjedu za prolaz u osminu finala Kupa te 1:0 protiv gradskog rivala za bitna tri boda nakon spomenutog negativnog niza.

Krajem rujna Dinamo je u stručni stožer doveo iskusnog trenera, bivšeg izbornika bugarske reprezentacije, Ivajla Peteva koji je preuzeo klupu prve momčadi, dok je Željko Sopić ponovno dobio funkciju pomoćnog trenera.

Modri su u prvom dijelu sezone 2016/17. u MAXtv Prvoj ligi odigrali 20 utakmica, upisali 14 pobjeda, četiri remija i dva poraza. Dinamo je postigao 32 pogotka, a primio 13 te je polusezonu završio na drugom mjestu prvenstva s 46 bodova, šest manje od vodeće Rijeke.

Nakon zimskog odmora i priprema u Turskoj, Dinamo je nastavio s utakmicama prvenstva i Kupa, ali do kraja sezone nažalost nije uspio obraniti duplu krunu. Iako su Modri bodovno bili uspješniji nego sezonu ranije (osvojili su 86 bodova, a godinu dana ranije imali su 85), njihov najveći konkurent u hrvatskim natjecanjima HNK Rijeka zasluženo je nakon odlične sezone ponijela titulu pobjednika MAXtv Prve lige i Hrvatskog kupa.

Što se tiče grupne faze Lige prvaka, Dinamo je igrao u skupini s Juventusom, Sevillom i Lyonom. Modri su protiv jakih suparnika upisali šest poraza i nažalost nisu uspjeli postići niti jedan pogodak.

BORBA ZA POVRATAK DVOSTRUKE KRUNE U SEZONI 2017/18.

U novoj sezoni momčad je preuzeo dotadašnji trener B momčadi, Mario Cvitanović, koji je imao zadatak vratiti trofej prvenstva i Rabuzinovo sunce na Maksimir.

Iako je Dinamo kvalifikacije za Europa ligu u ove sezone odradio bez poraza (pobjeda 2:1 i remi 0:0 s norveškim Oddsom u 3. pretkolu te remi 1:1 i 0:0 s albanskim Skenderbeuom u play-offu, to ipak nije bilo dovoljno za plasman u grupnu fazu europskog natjecanja. Modri klub tako nakon 10 godina nije igrao u skupini UEFA natjecanja već se fokusirao samo na Hrvatski Telekom Prvu ligu i Hrvatski kup.

Dinamo nije baš dobro krenuo u proljetni dio sezone, a zbog kvalitete konkurenata bilo je potrebno ubaciti u višu brzinu. Dogodilo se suprotno, Modri se nikako nisu mogli izdignuti i krenuti sigurno prema trofejima. Nakon utakmice 25. kola Hrvatski Telekom Prve lige i 1:4 poraza od NK Lokomotiva u ožujku 2018., Mario Cvitanović podnio je na konferenciji za medije ostavku na mjesto glavnog trenera prve momčadi.

Njegovu je ulogu tada preuzeo Nikola Jurčević koji je sa svojim pomoćnicima momčad vodio dva mjeseca. Modri su tijekom ta dva mjeseca upisali dosta slabe rezultate, nije se napredovalo u željenom smjeru i Izvršni je odbor kluba odlučio da treba ponovno pronaći neko novo rješenje. Šest utakmica i samo jedna pobjeda - protiv Hajduka na Poljudu, pa porazi od Rijeke, Rudeša i Lokomotive u trenucima kad je Dinamo trebao što prije osigurati naslov prvaka, rezultirali su smjenom trenera Jurčevića.

NASLOV PRVAKA I POBJEDA U KUPU

Na klupu Dinama stigao je u svibnju Nenad Bjelica s bogatim igračkim i trenerskim iskustvom. Posljednji trenerski angažmani bili su u Italiji gdje je dvije sezone vodio drugoligaša Speziju, a od 2016. do 2018. obnašao je dužnost trenera u poljskom Lechu iz Poznana s kojim je do završnice sezone bio u borbi za titulu. Bjelica i njegov stručni stožer vodili su Modre u dvije utakmice do kraja sezone - zadnja prvenstvena utakmica u kojoj je modra momčad slavila 3:1 protiv Intera iz Zaprešića i proslava naslova prvaka Hrvatske (naslov je Dinamo matematički osigurao par dana ranije) i finale Kupa s Hajdukom u Vinkovcima (1:0 pobjeda Dinama). Trener Bjelica odlučio svoje obje zlatne medalje predati bivšem treneru Cvitanoviću, dok su pomoćnici novog trenera odlučili napraviti isto i predati svoje medalje članovima tadašnjeg Cvitanovićeva stožera koji je momčad vodio veći dio sezone, posebno jesenski dio gdje je Dinamo uvjerljivo dominirao.

Dinamo je tako dosta napetu i turbulentnu sezonu završio kao prvak Hrvatske i osvajač Kupa te je vratio na Maksimir dvostruku krunu.

POVIJESNA SEZONA 2018-19

U ovoj sezoni Plavi nisu uspjeli izboriti mjesto u grupnoj fazi Lige prvaka, ali su nastupanjem u Europa ligi postigli jedan od povijesnih uspjeha kluba - proljeće u Europi i zatim plasman u osminu finala natjecanja nakon dugih 49 godina.

U play-offu Lige prvaka Dinamo je nažalost ispao od Young Boysa (ukupni rezultat 2:3), ali to se na kraju nije pokazalo kao veliki neuspjeh jer su Plavi apsolutno dominirali kroz Europa ligu.

Klub je ždrijebom dobio mjesto u skupini D gdje je igrao protiv klubova Fenerbahce, Anderlecht i Spartak Trnava te kroz 6 utakmica pokazao apsolutnu nadmoć i dokazao tko je najbolji u skupini. Pune tribine stadiona Maksimir s kojih su tisuće navijača bodrile igrače dovele su do toga da dečki ostave srce na terenu u svakoj utakmici. Tako je zaista i bilo. Uz četiri pobjede i dva remija kao prvoplasirana momčad skupine Plavi su izborili mjesto u idućoj fazi natjecanja i nakon 49 godina osigurali ''proljeće u Europi''.

Fantastičan uspjeh za igrače, stožer, klub, navijače, Zagreb, hrvatski nogomet. A vjerujemo da neće stati samo na tom uspjehu ove sezone. (Grupna faza Europa lige: Dinamo - Fenerbahce 4:1, Anderlecht - Dinamo 0:2, Spartak - Dinamo 1:2, Dinamo - Spartak 3:1, Fenerbahce - Dinamo 0:0, Dinamo - Anderlecht 0:0)

Ako gledamo samo statistiku u prvom dijelu sezone 2018/19.: Dinamo je odigrao 33 službene utakmice, upisao 24 pobjede, sedam remija i samo dva poraza u cijeloj polusezoni (Young Boys, Rijeka). Impresivni rezultati...

Plavi su tako pred 20 tisuća navijača na stadionu Maksimir protiv Spartaka ostvarili jedan od povijesnih uspjeha, kakav je Dinamo posljednji put doživio davne 1970. godine.

Euforija je vladala Zagrebom, a u prvoj utakmici šesnaestfinala Europa lige momčad trenera Bjelice pred svojim je navijačima upisala nesretni 1:2 poraz od Viktorije Plzen. Unatoč negativnom rezultatu optimizma kod igrača, stožera i navijača nije nedostajalo. U uzvratnom susretu u Češkoj Dinamo je izdominirao i uz 3:0 pobjedu te s ukupnih 4:2 prošao u osminu finala Europa lige.

U ovoj fazi protivnik je zagrebačkih plavih bila jaka Benfica, a upravo je taj portugalski klub na kraju zaustavio Dinamo u europskom pohodu u ovoj povijesnoj sezoni. U prvoj utakmici Dinamo je slavio 1:0 na Maksimiru pred gotovo 30 tisuća navijača, ali u uzvratu je Benfica preokrenula priču i slavila 3:0 u Lisabonu. Portugalski klub tako je pred svojim navijačima osigurao prolaz dalje, a veliki uspjeh Dinama ostaje upisan kao jedan od povijesnih pothvata te sjajne talentirane momčadi.

Što se tiče ostalih uspjeha koje je GNK Dinamo ubilježio tijekom 2018. godine tu su Sporto nagrada za najbolji sportski klub u Hrvatskoj u 2018. godini, CAFE nagrada - nagrada partnera UEFA-e za aktivnosti za navijače s invaliditetom i promicanje integracije osoba s invaliditetom u nogomet, a konkretno za aktivnost ''VIP doživljaj utakmice za navijače s intelektualnim teškoćama'' (travanj 2018.).

Na jesen 2018. godine Dinamo je dobio veliko prizanje i od strane međunarodne organizacije Peace and Sport koja djeluje pod pokroviteljstvom princa Alberta od Monaka. Naime, hrvatski je prvak bio nominiran kao jedna od tri najbolje organizacije po pitanju društveno odgovornih projekata i promicanja mira kroz sport. Dinamo je bio jedini nominirani nogometni klub iz ovog dijela Europe, a iako ova nagrada nije stigla na Maksimir klub je za sve aktivnosti koje provodi dobio veliko priznanje.

Od strane Sportskog Saveza Grada Zagreba GNK Dinamo nagrađen je za najbolju mušku ekipu 2018. godine, dok je trener Nenad Bjelica dobio nagradu za najboljeg nogometnog trenera. Kod individualnih nagrada treba spomenuti i onu koju je primio mladi Dani Olmo - nagradu za najboljeg igrača prema izboru kapetana svih hrvatskih prvoligaških klubova i tportala.

JUBILARNI 30. NASLOV PRVAKA

U sezoni 2018/19. Plavi su matematički osigurali naslov prvaka šest kola prije kraja prvenstva, u travnju 2019., nakon što su veći dio sezone proveli kao uvjerljivo vodeća ekipa Hrvatski Telekom Prve lige. 

Momčad trenera Nenada Bjelice naslov je osigurala s ukupno 79 bodova nakon 30 kola (25 pobjeda, 4 remija i tek jedan poraz), a modra delegacija ovaj je trenutak dočekala u Koprivnici gdje su Plavi 19. travnja pogotkom Amera Gojaka slavili 1:0 protiv Slaven Belupa.

Ovo je 20. naslov prvaka u Republici Hrvatskoj za zagrebačke Plave, a ukupno jubilarni 30. u povijesti kluba.

Iako u finalu Hrvatskog kupa nisu uspjeli obraniti dvostruku krunu (Rijeka je u Puli na Aldo Drosini slavila 3:1 i proslavila osvajanje Rabuzinova sunca), igrači Dinama u posljednjem su kolu HT Prve lige, na stadionu Maksimir upisali veliku 3:1 pobjedu protiv Hajduka (Gavranović dva pogotka, Hajrović jedan) i proslavili naslov prvaka Hrvatske za sezonu 2018/19.

Plavi su sezonu završili na uvjerljivo vodećem mjestu prvenstva, s 29 pobjeda, 5 remija i samo dva poraza. Postigli su 74 pogotka, a primili 20.

Momčad trenera Bjelice ostvarila je 92 boda, što je 25 bodova više od prateće Rijeke i 30 od Hajduka. Dinamu je ovo 20. naslov prvaka Hrvatske, a ukupno 30. naslov nacionalnog prvaka. Upravo iz tog razloga Dinamo će od sada ponosno nositi treću zvjezdicu na dresu.

Pregled uspješne sezone 2019-20

Dominacija na domaćoj sceni, blistave izvedbe u Ligi prvaka, gromkih 4:0 protiv snažne Atalante uz hat-trick Mislava Oršića, a sve to garnirano atraktivnom igrom uz dašak nogometnoga romantizma i potezima za pljesak... Tako je Dinamo izgledao u najvećem dijelu sezone 2019/’20. u kojoj je upisao svoj 21. naslov prvaka u Prvoj HNL, a 31. ukupno, i u kojoj je sedmi put zaigrao u skupinama Lige prvaka.

Ovu sezonu pamtit ćemo nažalost i po dvjema nepogodama koje će ostaviti snažan trag na budućnost nogometa: globalnoj pandemiji koronavirusa i potresu u Zagrebu 22. ožujka 2020. godine. Neizvjesno je kakav će “krater” pandemija dugoročno ostaviti na globalnom tržištu i u kojoj će mjeri promijeniti dosadašnje navike, standarde i nogometni poredak u svijetu. No, izvjesno je da je zagrebački potres, najsnažniji u zadnjih 140 godina, dodatno ogolio problem maksimirskoga stadiona. Uslijed podrhtavanja tla istočna tribina zbog sigurnosnih razloga do daljnjega ostaje izvan upotrebe, a upitna je i južna strana stadionskoga kompleksa. U takvim je okolnostima teško predvidjeti koliko će dugo i u kakvim uvjetima Dinamo još moći egzistirati na ovom objektu.

Liga prvaka

U samome sportskom dijelu Dinamo je načinio značajan iskorak, posebice na europskoj sceni. Nažalost, tri završne minute u sučevoj nadoknadi vremena u maksimirskom dvoboju protiv Shakhtara u skupini Lige prvaka ući će u povijest kao jedan od najtužnijih raspleta u sjećanjima Dinamovih kibica. Od naoko sigurne pobjede i vodstva s 3:1 koje su plavi imali u rukama još u trećoj minuti sučeve nadoknade, u nevjerojatnom su raspletu ipak primili dva gola koja su ih na kraju koštala europskoga proljeća. Nijanse su dijelile Dinamo od plasmana u sljedeći krug Lige prvaka. No, lijepa je spoznaja da je u toj, najvišoj razini svjetskoga nogometa, Dinamo bio konkurentan i da je praktički do zadnjega trenutka bio u igri za plasman u osminu finala.

Na putu do skupine Lige prvaka plavi su preskočili gruzijski Saburtalo iz Tbilisija, potom efektnom igrom nadvisili mađarski Ferencvaros svladavši ga sa 4:0 u gostima da bi na zadnjoj stepenici nadvisili norveški Rosenborg. No, maestralna pobjeda na otvaranju natjecanja u skupini, 4:0 protiv Atalante, i dva remija protiv Shakhtara nisu bili dovoljni za europsko proljeće.

Superkup i novi naslov prvaka

Momčad je na domaćoj sceni, na samom otvaranju sezone, osvojila Superkup pobijedivši Rijeku s 1:0 da bi potom suvereno dohvatila treći uzastopni naslov prvaka, odnosno 14. u prethodnih 15 sezona. Naslov su osvojili s 15 bodova prednosti u odnosu na doprvaka Lokomotivu.

Bila je to, nadalje, sezona u kojoj je kapetan Arijan Ademi postao najtrofejniji igrač u klupskoj povijesti. U Dinamovu je dresu osvojio 17 pokala, jedan više od Tomislava Butine i Mihaela Mikića.

Momčad je na polusezoni napustio generator Dinamove igre, svojevrsni maksimirski “mastermind” Dani Olmo potpisavši za RB Leipzig. U travnju 2020. trener Nenad Bjelica i GNK Dinamo sporazumno su raskinuli suradnju, a nakon toga momčad je kratko vrijeme vodio Igor Jovićević. U srpnju iste godine, a prije početka nove sezone 2020/’21. momčad je kao glavni trener preuzeo sportski direktor Zoran Mamić.

Jovićević je, pak, prije dolaska na klupu prve momčadi, vodio Dinamo II i juniore u UEFA Youth League, Ligi prvaka mladih, i pritom ponovio dojmljiv rezultat iz prethodne sezone. Jovićevićevi “fakini”, kako su ih od milja nazvali mediji, još su prošle sezone došli do četvrtfinala gdje ih je tek na 11-erce zaustavio Chelsea. Ove su sezone ponovno došli među osam najboljih tako što su putem svladali Atalantu, Manchester City, Shakhtar, kijevski Dynamo, Bayern... Njihov je četvrtfinalni dvoboj protiv Benfice odgođen zbog pandemije koronavirusa.

Sezona 2020/21. - jedna od najuspješnijih u povijesti

Dinamo je ispisao povijesnu sezonu, ujedno i jednu od najuspješnijih u povijesti kluba dugoj 110 godina. Unatoč epidemiji koronavirusa, nogomet je ''preživio'', a plavi su na kraju sezone uzeli oba hrvatska trofeja i ostvarili povijesni rezultat u Europi.

Momčad je osvojila naslov prvaka Hrvatske uz prvo mjesto u ligi, tri kola prije završetka upisavši 5:1 pobjedu protiv HNK Rijeka na stadionu Rujevica. GNK Dinamo naslov je osigurao u 33. kolu uz 10 bodova prednosti ispred prateće momčadi NK Osijek u tom trenutku. Plavi su naslov prvaka službeno potvrdili 1:0 pobjedom protiv HNK Šibenik u 36. kolu prvenstva na stadionu Maksimir, uz osam bodova prednosti ispred drugoplasirane ekipe. Dinamo je u prve 24 utakmice, zaključno s 25. kolom, kormilario trener i sportski direktor Zoran Mamić koji je odstupio uslijed sudske presude obznanjene uoči uzvrata osmine finala Europa lige protiv Tottenhama. Sezonu je u velikom stilu kraju priveo njegov asistent i nasljednik Damir Krznar koji je preuzeo funkciju glavnog trenera prve momčadi.

Ovaj je trofej 22. osvojeni pokal hrvatskog prvaka te ukupno 32. naslov nacionalnog prvaka. Istovremeno je to 15. osvojeni naslov prvaka u posljednjih 16 godina.

Dinamo se okrunio i titulom pobjednika Hrvatskog nogometnog kupa te je vratio dvostruku krunu na Maksimir. Klub je ove sezone osvojio 16. trofej Rabuzinovo sunce u Hrvatskoj, a ukupno 23. nacionalni kup u povijesti kluba.

Istovremeno se Dinamo u ovoj sezoni borio na dva fronta, u domaćim natjecanjima i pod reflektorima europskih natjecanja. Iako je u posljednjem kolu kvalifikacija za UEFA Ligu prvaka ispao od mađarske momčadi Ferencvarosi TC, plasman zagrebačkog kluba u grupnu fazu Europa lige gdje se Dinamo natjecao s klubovima Feyenoord, CSKA i Wolfsberg pokazat će se kasnije svojevrsnom dobitnom kombinacijom.

Proljeće u Europi donijelo je ogled Dinama i nogometnog velikana engleskog prvoligaša Tottenhama. Da se snovi ostvaruju i da je u nogometu uz rad, trud, kvalitetu i vjeru sve moguće dokazala je momčad plavih kada je uz zaostatak 0:2 iz Londona u Zagrebu na stadionu Maksimir odigrala utakmicu iz snova i srušila Engleze uz veliku 3:0 pobjedu i hat-trick Mislava Oršića. Dinamo je osigurao povijesno četvrtfinale Europa lige gdje je hrabro i dostojno branio boje svog kluba, unatoč konačnom prolasku momčadi Villarreala u samu završnicu natjecanja uz ukupnih 3:1.

Plave je samo 14 minuta dijelilo od toga da postanu jedina momčad koja nije primila gol u šest kola grupne faze u povijesti UEFA natjecanja. Izdržali su 525 minuta bez primljenog pogotka. Niti jedna ranija Dinamova momčad u povijesti nije povezala pet uzastopnih europskih utakmica bez primljenoga pogotka.

Ove su sezone postavljena i tri individualna rekorda. Bivši glavni trener prve momčadi Zoran Mamić na vrhu je povijesne ljestvice trenera s najviše europskih utakmica na Dinamovoj klupi. U ukupno 38 dvoboja upisao je 18 pobjeda, 6 remija i 14 poraza.

Kapetan Arijan Ademi preskočio je Sammira na vrhu povijesne klupske ljestvice s najviše odigranih utakmica u europskim natjecanjima. Sammir se zaustavio na 76, a Ademi na 84 nastupa.

Mislav Oršić postao je najbolji strijelac u europskim natjecanjima u povijesti kluba, uz ukupno 18 postignutih pogodaka.

Sezona za pamćenje...

Sezona 2021/'22 - peti uzastopni naslov i novo prezimljavanje u Europi

Dinamo je sjajnim izvedbama nastavio i u sezoni 2021/'22. gdje je već treći put u četiri godine izborio plasman u proljetni dio europskih natjecanja. Što zbog reorganizacije UEFA nadmetanja koje je podrazumijevalo uvođenje i trećeg natjecanja, UEFA Konferencijske lige, a što zbog slabijeg nacionalnog koeficijenta uvjetovanog ranim ispadanjima većine hrvatskih klubova na europskoj sceni, Dinamo je u Europu morao krenuti vrlo rano.
Već su na početku srpnja morali igrati u 1. pretkolu Lige prvaka gdje su svladali islandski Valur. Redom su nakon toga preskočili ciparsku Omonoiju, poljsku Legiju da bi ih potom zaustavio moldavski Sheriff koji je kasnije pružio i sjajne predstave u Ligi prvaka gdje je, primjerice, pobijedio Real usred Madrida, dok je u dvobojima protiv Shakhtara osvojio četiri boda i zauzeo treće mjesto u skupini.
Dinamo je preselio u Europa ligu gdje je na kraju zauzeo drugo mjesto u skupini što mu je osiguralo plasman u play-off, odnosno 1/16 finala, dakle novo prezimljavanje u Europi. Plavi su nadigrali Genk u gostima s 3:0, bečki Rapid u Zagrebu s 3:1, na svom terenu protiv Belgijanaca odigrali 1:1 da bi natjecanje završili velikom pobjedom protiv West Ham Uniteda u Londonu s 1:0 uz maestralan gol Mislava Oršića.
U 1/16 finala plave je u dvjema tijesnim utakmicama zaustavila Sevilla. Nakon slavlja domaćih u Španjolskoj s 3:1 maksimirski su nogometaši u uzvratu na svom terenu pobijedili s ipak nedovoljnih 1:0 u utakmici u kojoj su bili nadomak novom pogotku i produžetku.

Još jedan naslov prvaka

Na domaćoj su sceni osvojili svoj peti uzastopni od čega 16. naslov prvaka u zadnjih 17 sezona. Dinamo je naslov osvojio sa sedam bodove prednosti u odnosu na drugoplasirani Hajduk, 10 više od trećeplasiranog Osijeka i 14 više od Rijeke koja se smjestila na četvrtom mjestu. Upravo je Rijeka, doduše, zaustavila plave na putu do obrane naslova pobjednika Kupa slavivši u četvrtfinalu u Zagrebu s 3:1.
Naslov prvaka tim je draži što ga je Dinamo osvojio u svojevrsnom tranzicijskom razdoblju jer je usred natjecanja ostao praktički bez srca veznoga reda: Lovro Majer i Kristijan Jakić otišli su u inozemstvo, dok je kapetan Arijan Ademi najveći dio jesenske polusezone bio ozlijeđen. Momčad je u natjecanje uveo trener Damir Krznar, početkom prosinca zamijenio ga je Željko Kopić dok je u zadnjih pet kola momčad vodio Ante Čačić.
U međuvremenu je Ademi povećao svoj konto kao rekorder na vrhu ljestvice igrača s najviše europskih nastupa u Dinamovu dresu u cijeloj povijesti. Dvobojem protiv Seville zaustavio se na 92 utakmice. S druge strane, Oršić se i dalje vijori na vrhu ljestvice najboljih Dinamovih strijelaca u povijesti europskih natjecanja pri čemu se nakon dvoboja protiv Seville zaustavio na 23 pogotka.

Uspjeh kluba u 2021. godini - IFFHS

„Dinamo Zagreb ispisao je povijest“, stajalo je u tekstu objavljenom na službenoj stranici Međunarodnoga instituta za nogometnu povijest i statistiku, IFFHS. Institut je u svom izračunu uvrstio maksimirsku momčad na šesto mjesto najuspješnijih klubova u 2021. godini. Kako se među tom šestoricom nalaze i tri južnoamerička kluba, to znači da je Dinamo u takvom „logaritmu“ treći najbolji u Europi.
Na vrhu ljestvice je bio južnoamerički prvak, brazilski Palmeiras iz Sao Paula, s 322 boda, odmah iza je njegov ligaški suparnik iz Belo Horizontea, Atletico Mineiro, s 313, dok se na trećem mjestu, kao najbolji europski predstavnik, nalazi Manchester City s „okruglih“ 30' bodova. Četvrto mjesto dijele Chelsea i Flamengo iz Rio de Janeira s 289, dok je odmah iza njih Dinamo s 282. Top 10 zaključuju Bayern s 271, Real Madrid s 262, Ajax s 261 i brazilski Athletico Paranaense s 252 boda.
Parametri pri statističkom izračunu podrazumijevaju učinak momčadi u domaćim i međunarodnim natjecanjima unutar kalendarske godine. Uključena su isključivo natjecanja pod okriljem nacionalnoga saveza, Uefe i Fife. Nacionalna prvenstva kategorizirana su u četiri kvalitativna razreda, a sukladno tome određen je i način bodovanja za IFFHS-ovu ljestvicu najuspješnijih klubova.
Dinamo je u 2021. godini, dakle, osvojio naslov prvaka i Kup, plasirao se u četvrtfinale Europa lige, a u drugoj polovici godine zauzeo drugo mjesto u skupini Europa lige izborivši plasman u proljetni dio natjecanja.  

Sezona 2022/23. - nastvak domaće dominacija i Europskog kontinuiteta

U premijernoj utakmici sezone 2022/23. Dinamo je stigao do prvog trofeja. 9. srpnja na stadionu Maksimir plavi su kao aktualni prvaci u utakmici SuperSport Superkupa igrali protiv osvajača Kupa Hajduka i slavili nakon boljeg izvođenja jedanaesteraca.

Odličan klupski kontinuitet u Europi početkom sezone donio je novo uspješno poglavlje. Dinamo je u kvalifikacijama za Ligu prvaka izbacio makedonski Shkupi, bugarski Ludogorets i norveški Bodø/Glimt te tako po osmi put u svojoj povijesti izborio nastup u najelitnijem europskom nogometnom natjecanju, u kojem su ždrijebani u skupinu s Chelseajem, Milanom i Salzburgom. Odmah na startu natjecanja po skupinama, plavi su ugostili londonski Chelsea, koji je samo godinu dana ranije osvojio uhati trofej, i pogotkom Mislava Oršića stigli do jedne od najvećih pobjeda u klupskoj povijesti koje ćemo se uvijek rado prisjećati. Nažalost, u preostalim utakmicama do kraja grupne faze natjecanja Dinamo je osvojio tek bod i njihova europska avantura okončana je do polusezone.

Individualne brojke za povijest

U domaćem prvenstvu klub je u jesenskom dijelu sezone bio uvjerljiv i nedodirljiv. U 16 odigranih utakmica ostvario je 13 pobjeda, dva neriješena rezultata i samo jedan poraz, koji je stigao u utakmici igranoj u nesnosnim i maglovitim uvjetima u Gradskom vrtu krajem listopada. Plavi su do završetka prvog dijela sezone zabili čak 48 pogodaka i primili njih tek 17, a naši Bruno Petković i Mislav Oršić podijelili su drugo mjesto na ljestvici najboljih strijelaca, oba s po osam postignutih zgoditaka. Spomenuti dvojac nastavio je poboljšavati svoje brojke i u rubrikama postignutih pogodaka u Europi. Mislav se zaustavio na njih 28 i najbolji je Dinamov europski strijelac u povijesti, a Bruno Petković je trenutno na njih 19.

Pojedinci iz kluba ostvarili su neke zapažene jubileje, a to poglavlje priče započet ćemo s našim velikim kapetanom Arijanom Ademijem, koji ih je imao dva! Naime, u gostujućem dvoboju play-offa Lige prvaka protiv Bodø/Glimta sredinom kolovoza Arijan je odigrao svoju 350. utakmicu u plavom dresu, a mjesec dana kasnije u 2. kolu Lige prvaka na San Siru protiv Milana je upisao i okruglih 100 nastupa što se tiče europskih utakmica. Sada već bivši nogometaš Dinama i veliki miljenik maksimirskih navijača Mislav Oršić je pak u derbiju protiv Osijeka koncem kolovoza upisao 200. nastup za Dinamo, a veliku brojku zaokružio je i vratar Dominik Livaković, čija je utakmica protiv Rijeke početkom rujna bila njegova 250. u europskom dresu.

Jubilej nešto manjih proporcija, ali ipak itekako značajan, ostvario je i naš virtuoz Josip Mišić, koji je u dvoboju sa Šibenikom početkom studenog upisao 100. nastup za plave. Usput rečeno, taj isti Mišić je u anketi organiziranoj na klupskim stranicama u izboru navijača proglašen najboljim igračem Dinama u prvom dijelu sezone.

Velike zasluge Dinamovih igrača za katarsku broncu

Svakako vrijedi spomenuti i Svjetsko prvenstvo koje je krajem godine održano u Kataru, a zbog kojeg je većina nacionalnih prvenstava, uključujući i SuperSport HNL, počela ranije, a na zimu doživjela dužu stanku od one uobičajene. Na spomenutom Mundijalu, ovog puta održanom u zimskom periodu, nastupilo je pet igrača iz Dinamove svlačionice. Dominik Livaković, Josip Šutalo, Mislav Oršić i Bruno Petković branili su hrvatske boje, dok je Sadegh Moharrami igrao u dresu Irana. Hrvatska je u Kataru osvojila broncu, svoju drugu uzastopnu medalju na svjetskim smotrama i treću ukupno, a igrači iz plave svlačionice dali su prilično velik obol tom uspjehu. Maestralan je bio Dominik Livaković, posebice u utakmicama protiv Japana i Brazila, u kojima je fantastično čuvao vrata tijekom 120 minuta igre, a još bolje kada je na red stigla drama jedanaesteraca, iz koje su "vatreni" oba puta izlazili kao pobjednici. Bruno Petković zabio je pogodak za izjednačenje protiv Brazila u 117. minuti, koji nas je odveo do upravo spomenutog raspucavanja i u konačnici, do prolaska dalje. Josip Šutalo odradio je odličnih 90 minuta u utakmici za broncu protiv Maroka, baš kao i Mislav Oršić, koji je na tom dvoboju zabio pogodak za, pokazat će se, konačnih 2:1 i novi veliki uspjeh hrvatske nacionalne selekcije. 

Iako je klub u zimskom prijelaznom roku ostao bez dvije velike uzdanice - kapetana Arijana Ademija i Mislava Oršića - na proljeće je Dinamo nastavio s šampionskim predstavama u domaćem prvenstvu, zahvaljujući čemu su dohvatili novi, ukupno 34. naslov prvaka u povijesti, 24. otkako je samostalne Hrvatske. Dva vrlo bitna kotačića plave mašinerije ostvarili su posebne jubileje, pa je tako Bruno Petković krajem veljače upisao 200. službeni nastup za Dinamo, a Stefan Ristovski je početkom svibnja stigao na okruglih 100. Također, bivši igrač Dinama koji je dao veliki obol obaranju europskih rekorada Kevin Theophile-Catherine početkom ožujka je ostvario jubilej od 150. utakmica za Dinamo. Tijekom sezone ime plavih konstantno se provlačilo kroz raznorazna istraživanja uglednog švicarskog nogometnog instituta CIES-a, koji već dugi niz godina našu školu prepoznaje kao jednu od najboljih i najuspješnijih u Europi. Rezime sezone 2022/23. su dakle osvojen Superkup, obrana naslova prvaka i nastavak kontinuiteta u Europi, gdje se Dinamo do samog kraja grupne faze Lige prvaka borio za europsko proljeće, a u pamćenju će ostati povijesna pobjeda protiv velikog Chelseaja na Maksimiru.

Po završetku natjecateljske sezone 2022/23. održan je Final Four lige nacija, na kojem je po prvi put nastupila i hrvatska nogometna reprezentacija. Dinamovi igrači su i u završnici tog turnira pokazali koliko su važni za "vatrene" - u polufinalnom dvoboju protiv domaćina Nizozemske u Rotterdamu Dominik Livaković, Josip Šutalo i Luka Ivanušec su počeli od prve minute, a Bruno Petković u igru je ušao početkom dodatnih 30 minuta nogometa nakon neriješenih 2:2 tijekom regularnog dijela utakmice. Petković je u tim produžecima zabio pogodak za 3:2 i pogurao nas prema konačnoj pobjedi 4:2 i prolasku u finale, u kojem je, nažalost, nakon raspucavanja jedanaesteraca bolja ipak bila reprezentacija Španjolske.