Na temeljima Građanskog na današnji je dan prije 70 godina formiran Dinamo

Bio je to jedan od većih paradoksa u povijesti sporta: Građanski je osnovan 1911. godine s osnovnom idejom da bude klub širokih masa, klub svih staleža, a komunističke su ga vlasti 1945. godine rasformirale, jer su ga smatrale – društvom jedne klase. I tako je, upravo na današnji dan, 9. lipnja 1945. godine, na temeljima Građanskog formiran – Dinamo! Prije točno sedam desetljeća...

U to vrijeme nije mogla postojati ideja građanske klase pa je time i samo ime kluba za tadašnju vlast bilo neprihvatljivo.To je svojedobno potvrdio i, sad već nažalost preminuli, profesor Miro Mihovilović, koji je bio izravni sudionik Skupštine na kojoj je formiran Dinamo. Ondje je bio u ime tadašnjega državnog vrha te u toj ulozi i pozdravio cijeli skup. Predstavljao je ZEFIOH, Zemaljski fiskulturni odbor Hrvatske.

- Jasno je da Dinamo nikad nije ispustio kontinuitet Građanskog, purgerskog društva iz 1911. godine. On ga je nastavio i to je osnovno. Jednako kao što je Croatia svojedobno nastavila kontinuitet Dinama, tako je i Dinamo nastavio kontinuitet Građanskog - govorio je profesor Mihovilović ističući da je većina prisutnih na Skupštini vjerovala da će se obnoviti najpopularniji zagrebački klub Građanski.

- Svi su vjerovali u to. No, ja sam znao kakva je odluka skupštine u Beogradu. Ali, ostalo je jasno da Dinamo nikad nije ispustio onaj prvi kontinuitet, dakle kontinuitet purgerskog društva iz 1911. godine. Tada je to bila Austro-Ugarska, potom je došao prijelaz u Kraljevinu Jugoslaviju, a nakon toga na socijalističku Jugoslaviju, gdje je Skupština vidjela neprijatelja u prefiksima. To je, zapravo, došlo po Informbirou, koji je rekao: ''Nemojte nacionalno, dosta je tih problema, dajte neutralna imena.'' Dakle, možemo kazati da Dinamo nastavlja kontinuitet. Ovo su purgeri, purgerski klub. Dinamo nastavlja kontinuitet Građanskog i to je osnovno. Publika je ostala ista -

Naposljetku, Dinamo je tada od Građanskog preuzeo plavu boju, stadion u Koturaškoj, purgerski navijački korpus, većinu igrača, trenera, masera, brojne članove uprave... Promjene su, dakle, bile u imenu i u ustroju kluba. Tadašnje su vlasti pokušale sakriti identitet Građanskog i prikazati ga kao novi klub. Lipanjska je Skupština održana 9. lipnja 1945. u kino dvorani Električne centrale u Gundulićevoj 32. Upravo su u Električnoj centrali bili zaposleni i brojni igrači Građanskog poput Franje Wölfla ili Augusta Lešnika.

Nakon Drugoga svjetskog rata sport je na državnoj razini reorganiziran po uzoru na sovjetski model što znači da su formirana fiskulturna društva. Takva se reorganizacija odnosila na sve klubove, dakle i one kojima je tadašnja vlast priznavala predratni kontinuitet kao i onima kojima to nije. Novoformirano je Fiskulturno društvo Dinamo obuhvatilo mnoštvo različitih sekcija, bili su tu nogomet, atletika, boks, hrvanje, biciklizam, tenis, gimnastika, stolni tenis, rukomet, klizanje, kuglanje, streljaštvo, veslanje, plivanje, mačevanje, šah, odbojka, jahanje, planinarstvo.

Odmah je po završetku Skupštine sazvan sastanak nogometne sekcije na kojem je izabran prvi odbor. Sačinjavali su ga Ico Hitrec, Adalbert Mraz, Milan Šarić i Ivan Zmajšek. Prve je treninge vodio bivši reprezentativac i igrač HAŠK-a Branko Kunst, s juniorima je radio nekadašnji vratar Građanskog Maks Mihelčić... No, Kunst je momčad vodio kratko, i to u ono prvo doba nakon rata, kad još nije bilo organiziranih natjecanja i kad je bilo teško uopće pronaći suparnike pa čak i "skrpati“ vlastiti sastav.

U to su vrijeme igrači bili raštrkani: Wölfl je nastupao za XXXII diviziju, Pleše i Reiss za Narodnu obranu... No, momčad je ubrzo ipak preuzeo proslavljeni trener Građanskog – Marton Bukovi. Premijernu su utakmicu pod Dinamovim imenom odigrali 23. lipnja 1945. protiv momčadi zrakoplovstva i pobijedili 2-0. Prve službene utakmice startale su u okvirima grada Zagreba. Dinamo je prvo morao proći kvalifikacije na gradskoj, a potom i na republičkoj razini, a sve je to bio filter za mjesto u saveznoj ligi koja je startala ujesen 1946. godine.