Nemaš račun? Registriraj se

Registracija je uspješno izvršena. Na tvoj mail smo poslali link za potvrdu korisničkog računa.

Hvala vam
Nova Lozinka

Uspješno ste potvrdili svoj korisnički račun

Molimo odredite svoju lozinku prije nego nastavite

Odabrali ste resetiranje lozinke

Molimo postavite novu lozinku za svoj korisnički račun

Nemaš račun?
Nemaš račun? Registriraj se

Postani dio Dinamove obitelji!

Registriraj se i uživaj u svim pogodnostima korisničkog računa na Dinamovoj stranici

Presented by

FAVBET logo

Ne možeš pronaći ono što tražiš?
Možda ti pomogne nešto od sljedećeg:

Dinamo danas broji 57877 članova i prijatelja kluba
Učlani se

PRVACI

Dinamo osigurao svoj 30. naslov državnog prvaka

Autor fotografije: Pixsell/Goran Stanzl

Triput uzastopno – 3:0! Prvo protiv Slavena Belupa, potom protiv Viktorije Plzeň pa u derbiju protiv Osijeka... Možda je baš taj mini-ciklus, tih triput po 3:0 u drugoj polovici veljače, sekvenca koja najbolje ilustrira Dinamovu blistavu, nadahnutu, razigranu sezonu. Bila je to natjecateljska godina u kojoj smo gledali raspoloženi, na trenutke romantičarski nogomet uz rezultatski superiorni Dinamo koji je 1:0 pobjedom protiv Slavena Belupa u Koprivnici (strijelac Amer Gojak) i matematički osigurao naslov prvaka. Plavi su šest kola prije kraja natjecanja i teorijski dohvatili naslov, i to – „okrugli“, 30. u klupskoj povijesti. Doseg za pljesak, naklon, ali i za – novu, treću zvjezdicu iznad grba!

Ako je Dinamo lani jurio na turbo pogon, onda je trener Nenad Bjelica ove sezone „ugradio“ nešto snažniji – mlazni motor. I dok je prošle godine vodio momčad u samo jednoj prvenstvenoj utakmici, uskočivši uoči zadnjega kola kad su plavi i matematički osigurali naslov prvaka, ovaj je put Bjelica i osmislio i okupio i poveo momčad do znatno viših dometa.

Ne samo da su plavi blistali na europskoj sceni dohvativši plasman u osminu finala Europa lige, nego su naslov prvaka u HT Prvoj ligi osigurali čak šest kola prije kraja. Štoviše, zagrebački su nogometaši još i prije koprivničkoga dvoboja, sedam kola prije kraja, nadmašili vlastiti bodovni učinak iz cijele prošle sezone. Prvenstvo su lani završili sa 73 osvojena boda, a sada su uoči megdana sa Slavenom Belupom skupili 76.

Štoviše, nakon 28 odigranih kola ove sezone Dinamo je upisao i više pobjeda i višu gol-razliku nego na kraju prošloga prvenstva. Dakako, pred momčadi je još jedan izazov: lani su dohvatili dvostruku krunu, a za takav će doseg još morati pregrmjeti polufinalni kup dvoboj protiv Osijeka u Zagrebu 23. travnja i, dakako, samo finale.


Bila je ovo i sezona s mnogo prepreka. Dinamo je, primjerice, većinu jesenske polusezone igrao bez ozlijeđenih Marija Šituma i Nikole More, pritom je Lovro Majer propustio gotovo kompletnu jesen, Marin Leovac izbivao tijekom rujna, listopada i studenog, većim dijelom proljetne polusezone u sastavu nije bilo ni Marija Gavranovića niti Izeta Hajrovića...

No, seriozan pristup u prijelaznom roku, plansko i precizno kreiranje momčadi omogućilo je pretrpjeti i ovakve prepreke. Štoviše, primjetno je da je Dinamo igrao praktički s dvjema različitim postavama – s jednom u Europi, a drugom u HNL-u – slijedeći staro pravilo prema kojem klubovi ozbiljnih ambicija imaju barem dvije podjednako snažne postave.

Bila je to sezona u kojoj smo nerijetko zapljeskali sjajnim izvedbama, kao Gavranovićevim slalomima, Olmovim driblinzima i prodorima, Petkovićevim škaricama, Oršićevim jurišima, Hajrovićevim ploutnima, a sve to uz stameni defenzivni blok s Theophileom i Dilaverom u obrambenom ili Ademijem i Šunjićem u veznom redu uz sigurne Livakovića ili Zagorca među vratnicama... Pamtit ćemo i pogotke Damiana Kadziora u derbiju protiv Hajduka u Zagrebu, lukav Gavranovićev potez za pobjedu na Poljudu, pamtit ćemo i uvjerljive izvedbe i pobjede i u derbijima protiv Rijeke i Osijeka, nogometne „ljepotice“ s pobjedama 5:3 protiv zapirešićkog Intera ili 7:2 protiv Rudeša...

Kako god, i ova je uspješna sezona samo nadgradnja na ranije osmišljeni dugoročni projekt stvaranja snažnoga kluba čije su osnovne stavke financijska stabilnost, sportski rezultati, europska afirmacija, infrastruktura i snažan pa i ključan doprinos uspjesima nacionalnih reprezentacija.

Kopirano!