Dinamo svjetski rekorder

GNK Dinamo Zagreb rekorder je u povijesti finala mundijala! Ne postoji klub koji je u ijednom finalu svjetskog prvenstva u povijesti imao više igrača iz vlastite nogometne škole! Isto tako, ne postoji klub koji je u ijednom finalu svjetskoga prvenstva u povijesti imao više svojih bivših ili sadašnjih igrača. S ponosom možemo reći da je Dinamo u ova dva kriterija – svjetski rekorder.

Najveći sportski događaj u svijetu, vrhunac nogometne igre, strasti pa i napetosti, čarolija kojoj će uživo ili putem izravnoga tv prijenosa svjedočiti gotovo pola ukupnoga svjetskog stanovništva. Finale prethodnoga Svjetskog prvemstva 2014. godine putem tv ekrana pratilo je 3,2 milijarde gledatelja. U takvom će ozračju na najvećoj sceni, bilo na terenu ili klupi,  sudjelovati 14 bivših Dinamovih igrača od kojih su desetorica i ponikli u maksimirskoj školi nogometa. Neki su došli na pragu juniorskoga staža, neki uoči kadetskoga, neki su cijelo vrijeme bili u sustavu, ali zajedničko im je da su, kako to nalaže Fifin kriterij „home-grown player“, one bitne, formativne godine, proveli upravo u Maksimiru.

S maksimirske je „lansirne rampe“ u finalu Svjetskoga prvenstva osvanulo 14 nogometaša koji su upravo u Dinamu proveli značajan dio svoje karijere, bilo da su tu još iz mlađih dobnih kategorija ili su afirmaciju stekli u našem kubu. Na tom su popisu Luka Modrić, Mario Mandžukić, Dejan Lovren, Šime Vrsaljko, Marcelo Brozović, Domagoj Vida, Mateo Kovačić, Vedran Ćorluka, Milan Badelj, Andrej Kramarić, Josip Pivarić, Marko Pjaca, Tin Jedvaj i Dominik Livaković.

Desetorica igrača s ovoga popisa prošli su Dinamovu nogometnu školu po Fifinom kriteriju „home-grown player“. Kriterij podrazumijeva igrače koji su u dotičnoj školi proveli najmanje tri godine između svojega 15. i 21. rođendana.

U povijesti finala mundijala Dinamu su po kriteriju nogometne škole najbliži – Barcelona i Ajax. Obje su momčadi imale po osmoricu igrača iz svoje akademije, i to u istom finalu: u dvoboju Španjolske i Nizozemske 2010. godine. U sastavu Španjolske bili su „Barçini“ Iniesta, Xavi, Pique, Puyol, Busquets, Pedro, Valdes i Reina, dok su u Nizozemsoj bili Ajaxovi Stekelenburg, Van der Wiel, Heitinga, De Jong, Sneijder, Ooijer, Babel i Van der Vaart. Popis ne uključuje Fabregasa, Boulahrouza i Eliju koji u Barceloni, odnosno Ajaxu nemaju dovoljan staž po Fifinom „home-grown“ kriteriju.

Dinamo je rekorder finala mundijala i po broju svojih bivših ili sadašnjih igrača u sastavu finalista. Zadnja reprezentacija koja se mogla pohvaliti s tolikim brojem igrača u finalu je – Čehoslovačka. I to iz davne 1934. godine. U sastavu je bilo 14 nogoetaša koji su tada ili ranije igrali za prašku Slaviju. Prvi sljedeći na tom popisu je Juventus koji je u finalu 2006. godine imao 13 svojih ranijih ili tada aktualnih igrača, od čega je dio igrao za Italiju, a dio za Francusku.

UEFA je, primjerice, Dinamovu nogometnu školu svojedobno predstavila kao „proizvodnu traku“ koja nezaustavljivo isporučuje silne talente... I sve to uz opis „GNK Dinamo Zagreb's world-famous academy“, u prijevodu „Svjetski slavna škola GNK Dinamo“.

Među glavnim su zadacima navikavanje mladih igrača na nogomet visokog intenziteta, na veliki pritisak, bilo fizički, psihološki, medijski, financijski... Sve to, dakako, uz brušenje talenta, učenje i automatiziranje tehničko-taktičkih finesa.

Nadamo se da će i novi naraštaj silno darovitih juniora procvjetati u svjetske zvijezde i dalje pronositi slavu hrvatske reprezentacije i Dinama.

Klubovi s najviše igrača iz svoje škole u finalima svjetskog prvenstva:

1.Dinamo 10 (SP 2018.)

2.Barcelona 8 (SP 2010.)

   Ajax 8 (SP 2010.)

4. Ferencvaros 5 (SP 1938.)

   Nacional Montevideo 5 (SP 1950.*)

   Ajax 5 (SP 1974.)

   Newell's Old Boys 5 (SP 1990.)

   Milan 5 (SP 1994.)

   Bayern 5 (SP 2014.)

Klubovi s najviše svojih bivših ili aktualnih igrača u finalima svjetskog prvenstva:

1. Dinamo Zagreb 14 (SP 2018.)

    Slavia Prag 14 (SP 1934.)

3. Juventus 13 (SP 2006.)

4. Vasco da Gama 11 (SP 1950.*)

    Barcelona 11 (SP 2010.)

    Bayern 11 (SP 2014.)

*Iako u sustavu natjecanja na SP 1950. nije bilo finalne utakmice, u kriterij smo uključili odlučujući dvoboj Brazila i Urugvaja