Jedna od najuspješnijih sezona u klupskoj povijesti!

Čak 15. naslov prvaka u zadnjih 16 godina, ukupno 32. državni naslov od čega 22. u Hrvatskoj, a uza sve to i nezaboravni plasman u četvrtfinale Europa lige... kakva sezona! Nedostaje još samo trofej pobjednika Kupa.

Uspiju li Dinamovi nogometaši dohvatiti i pokal pobjednika Kupa u finalu protiv Istre 1961 u Velikoj Gorici 19. svibnja, ova bi sezona, zbrajajući učinak u sva tri natjecanja, imala status jedne od najuspješnijih u klupskoj povijesti. Teško je uspoređivati različita povijesna razdoblja, pogotovo stoga što svaki rezultatski doseg ima svoje specifičnosti u kontekstu vremena, ali aktualna sezona i te kako jarko svijetli u klupskoj povijesti.

POGLED U PROŠLOST

Bilo je godina u kojima je maksimirska momčad u pojedinom natjecanju bila uspješnija, osvojio je Dinamo 1967. Kup velesajamskih gradova, natjecanje koje je preraslo u Kup UEFA, današnju Europa ligu, četiri godine ranije bio je i finalist, u novijoj je povijesti u zadnjih 14 sezona upisao čak 13 plasmana u grupnu fazu UEFA natjecanja, ukupno je 16 puta igrao u skupinama pri čemu sedam u Ligi prvaka, bila su tu ukupno dva europska finala, polufinale, tri četvrtfinala, na domaćoj je sceni dohvatio 11 dvostrukih kruna... Međutim, zbirni dijagram u sva tri natjecanja unutar jedne sezone lansiraju današnji Dinamo pri sam vrh piramide u klupskoj povijesti.

 Dodatnu težinu cijeloj priči pruža i podatak da su plavi u ovoj po mnogočemu specifičnoj sezoni odigrali 52 službene utakmice, a uz preostala tri kola i finale Kupa opus će se zaustaviti na 56. To je, primjerice, 15 utakmica više od doprvaka Osijeka što je, matematički gledano, praktički blizu polovice cjelokupnog ligaškog kalendara.

Zanimljivo je da je sa 78 postignutih pogotka ovo najefikasniji Dinamo u zadnjih šest sezona. Isti podatak vrijedi i ako zbrojimo sva službena natjecanja u ovoj natjecateljskoj godini: sa 116 postignutih golova ovo je najefikasniji Dinamo u zadnjih šest sezona.

KLUPSKI REKORD

U smiraju aktualne natjecateljske godine plavi su srušili i klupski rekord: u povijesti HNL-a još se nije dogodilo da su povezali sedam utakmica na maksimirskom travnjaku bez primljenoga gola. Trenutačni se niz, dakle, zaustavio na tih sedam, a nastojat će ga i povećati u preostalim dvama maksimirskim dvobojima protiv Varaždina i Šibenika. U tom su opusu ujedno nanizali i svih sedam pobjeda.

Dinamo je, istina, još ranije, na prijelazu sezona 2013/'14. i 2014/'15., formalno nanizao osam utakmica bez primljenoga gola u statusu domaćina, ali je u međuvremenu odigrao 1:1 protiv Lokomotive kad je na tom istom travnjaku formalno bio gost. Gledamo li, dakle, isključivo utakmice igrane na maksimirskom terenu, neovisno o formalnom statusu domaćina ili gosta, sadašnji Dinamo drži rekord sa sedam uzastopnih utakmica bez primljenoga pogotka.

REZIME SEZONE

Uz same brojke, dojmljive rezultate, pobjede i podizanje trofeja, pljesak svakako mami i – ljepota izvedbe. Iz bogate je ponude teško izdvojiti koji bi kadrovi mogli poslužiti kao lajt-motiv cijele prvenstvene sezone. Možda dva uzastopna dupla pasa Lovre Majera i Marija Gavranovića na samom otvaranju natjecanja u kanonadi protiv Lokomotive, katapulti Mislava Oršića u derbijima protiv Hajduka kad je rašlje proparao jednom na Poljudu i dvaput u Zagrebu, Majerove škarice također protiv Hajduka, dva Oršićeva projektila iz slobodnih udaraca za preokret i pobjedu u Varaždinu, volej Kristijana Jakića i rašlje Marka Tolića protiv Istre 1961, Oršićeva minijatura uz efektno primanje i plasiranje u kut za maksimirsku pobjedu protiv Osijeka, „hipnotizirana“ lopta Brune Petkovića kroz Hajdukovu obranu za pogodak Lirima Kastratija, lukava akcija nakon slobodnog udarca kad je Majer, umjesto očekivanoga ubačaja pred vrata ili udarca, vješto podvalio loptu u for Petkoviću koji je s te iste desne strane ubacio pred peterac gdje je u osvanuo Oršić i zabio za 2-0 protiv Rijeke, Majerov slobodni udarac sa 18 metara ljevicom u suprotne rašlje na Šubićevcu, posvemašnja kanonada, dvostruka proigravanja i gromkih 5:0 u Varaždinu u uvertiri povijesne utakmice protiv Tottenhama, sjajne reakcije Dominika Livakovića među vratnicama i Kevina Theophilea, Rasmusa Lauritsena i suigrača u obrambenom bedemu, a sve to uz dirigentsku palicu maksimirskoga rekordera Arijana Ademija koji je upisao svoj 18. trofej u Dinamovu dresu...

Dinamo je u prve 24 utakmice, zaključno s 25. kolom, kormilario trener i sportski direktor Zoran Mamić koji je odstupio uslijed sudske presude obznanjene upravo uoči uzvrata osmine finala Europa lige protiv Tottenhama. Sezonu je u velikom stilu kraju priveo njegov asistent i nasljednik Damir Krznar.

Poseban začin cijeloj priči je i Dinamova mogućnost – prilagodbe. Ova je sezona bila svojevrsni povijesni presedan jer klubovi su uslijed pandemije koronavirusa u natjecanje uskočili praktički bez priprema. Pandemija je gotovo „spojila“ završetak jedne i početak druge sezone. Dinamova je momčad još početkom kalendarske godine ostala bez nositelja igre, Danija Olma, ali zato je to bila sezona afirmacije nekih novih aduta, ponajprije Majera i Jakića. Štoviše, Majer je, nakon Livakovića i Oršića, a uz Luku Ivanušeca, igrač s najviše nastupa u Hrvatski Telekom Prvoj ligi ove sezone.

Kakva sjajna sezona...