Masovne odgode i otkazivanja bili su samo u doba svjetskih ratova

Sportska su natjecanja u povijesti katkad odgađana ili otkazana zbog više sile, neka su mijenjala format i oblik zbog ratnih zbivanja, elementarnih nepogoda, ponekad je kalendar natjecanja neznatno bivao „promiješan“ zbog nekih drugih, sportskih ili organizacijskih razloga...

Međutim, nikad nije u ovakvom jednom, naglom, neočekivanom valu uslijedilo masovno odgađanje ili čak otkazivanje kompletnih sportskih natjecanja, bilo na međunarodnoj ili nacionalnoj razini.

Ozbiljnost globalne krize možda će na simboličkoj razini najbolje ilustrirati podatak da su organizatori najstarijega i najpopularnijeg teniskog turnira, Wimbledona, otkazali ovogodišnje izdanje natjecanja. U 143 godine postojanja turnir je bivao otkazan samo u doba dvaju svjetskih ratova. U mirnodopskim okolnostima, dakle, ovaj slučaj predstavlja povijesni presedan! Premijerni turnir održan je 1877. godine, a niz je, dakle, prekidan u doba Prvoga svjetskog rata kada nisu održana četiri uzastopna izdanja počevši sa 1915. i zaključno sa 1918. godinom te šest iz doba Drugoga svjetskog rata kada je turnir mirovao od 1940. zaključno sa 1945.

– Ovu odluku nismo donijeli olako i nije ishitrena. Postupili smo ozbiljno i odgovorno svjesni da su zdravlje i sigurnost jedini bitni. Vrlo smo dobro odvagnuli situaciju, i te kako smo svjesni da je Wimbledon u cijeloj povijesti bio otkazivan samo zbog ratnoga stanja, ali nakon dugoga promišljanja pri čemu smo nastojali predvidjeti sve moguće scenarije, vjerujemo da je ovo apsolutno ispravna odluka – istaknuo je Ian Hewitt, predsjednik All England Cluba.

Povijesni presedan je i odgoda Olimpijskih igara kao i Europskoga nogometnog prvenstva. Oba ova natjecanja prvi su put od svojega nastanka preskočila svoj ustaljeni ritam i prebačena na – neparnu godinu. Ovogodišnje Olimpijske igre, predviđene od 24. srpnja do 9. kolovoza u Tokyju, odgođene su na godinu dana i prvi će put u povijesti biti održane u – neparnoj godini. Od prvih modernih OI u Ateni 1896. godine svaki je turnir održan u pravilnim razmacima od četiri godine. Preskočena su samo tri izdanja, i to iz istovjetnog razloga kao i Wimbledon: uslijed dvaju svjetskih ratova otkazane su OI 1916. u Berlinu, 1940. u Tokyju i 1944. u Londonu. Zanimljivo je da je i 1940. godine, baš kao i 2020., organizator prvotno trebao biti Tokyo, ali Međunarodni olimpijski odbor tada mu je oduzeo domaćinstvo zbog početka Drugoga kinesko-japanskog rata i dodijelio ga Helsinkiju da bi na kraju Igre ipak u potpunosti bile odgođene zbog početka Drugoga svjetskog rata. Svi spomenuti gradovi naknadno su, s manjim ili većim vremenskim odmakom, ipak dobili organizaciju Igara: Berlin 1936., Helsinki 1952., Tokyo 1964. dok je Londonu domaćinstvo samo „produljeno“ za četiri godine, sa 1944. na 1948., dakle na prvo sljedeće izdanje nakon otkazanih Igara.

I svjetska nogometna prvenstva otkazivana su isključivo zbog Drugoga svjetskog rata. Igrana su u četverogodišnjem ritmu od 1930., a preskočena samo 1942. i 1946. S druge strane, tek će na sljedećem SP, 2022. godine u Kataru, prvi put u povijesti biti promijenjen i kalendar natjecanja. Umjesto uobičajenog ritma igranja u lipnju i srpnju, zbog velikih će vrućina natjecanje biti održano u studenom i prosincu.

Europsko nogometno prvenstvo nema toliko dugu povijest, premijerni je turnir održan 1960. godine, ali se, baš kao i OI i SP, od starta ustalio u četverogodišnjem ritmu. Ovo je ujedno prvi slučaj da je Euro pomaknut na neparnu godinu. Uefa je, doduše, svojedobno već načinila sličan manevar, ali u kategoriji mladih, U-21 reprezentacija. Europska prvenstva za U-21 momčadi zaživjela su 1978. i igrana su svake dvije godine. No, nakon 2006. Uefa je natjecanje prebacila na neparnu godinu pa je sljedeće izdanje održano već 2007. i potom nastavljeno u dvogodišnjem ritmu. Razlog promjene bio je u tome da se EP mladih reprezentacija izdvoji iz sjene seniorskih natjecanja. Svjetska i europska prvenstva seniorskih reprezentacija organizirana su u upravo u parnim godinama.