Najveća bodovna razlika u sezoni 2014/15.

Subotnji dvoboj u Splitu na rasporedu je točno dva mjeseca nakon prethodnoga ogleda istih suparnika odigranog u Zagrebu u završnici prošle sezone.

Dinamo i Hajduk su, računamo li od svibnja prošle godine, odigrali pet međusobnih prvenstvenih utakmica i niti jedna pauza nije bila ovako kratka kao što je slučaj sad.

Samo za usporedbu: razmak između prva dva derbija igrana prošle jeseni bio je dulji nego što je sad razmak između derbija u dvjema različitim sezonama. Vremenski tjesnac između prošle i aktualne sezone toliko je uzak da je vjerojatno i ponekim kibicima pa i akterima teško snaći se u takvom itinereru. Pandemija je gotovo „spojila“ završetak jedne i početak druge sezone, a ovakav neuobičajeni i „razdrmani“ kalendar zrcali se i na primjeru HNL-a: stanka uvjetovana pandemijom trajala je gotovo tri mjeseca, dok je pauza između dviju sezona trajala tek tri tjedna. Takav promijenjeni ritam je, dakle, vidljiv i u terminima samih derbija. U takvoj brzini događaja i tako frekventnom kalendaru možemo na trenutak „zastati“ i pogledati s kakvim je naslijeđem Dinamo ušao u nove izazove i okršaje protiv staroga rivala.

Plavi su prošlu sezonu zaključili s 20 bodova prednosti u odnosu na Hajduk iako je, primjerice, splitska momčad u međusobnim dvobojima imala pobjedu više. Samo sezonu ranije razmak je bio 30 bodova.

Štoviše, u sedam od zadnjih 10 sezona Dinamo je natjecanje završio s 20 ili više bodova razlike u odnosu na staroga rivala.

Mogli bismo uzeti i za nijansu drukčiju računicu: u devet od zadnjih 10 sezona razlika je bila 17 ili više bodova. Rekordni je razmak bio u natjecateljskoj godini 2014/'15. kad su plavi osvojili svoj 10. od 11 uzastopnih naslova prvaka. Pokal su dohvatili sa 88 bodova, 13 više od doprvaka Rijeke i rekordnih 38 u odnosu na Hajduk. Maksimirsku je momčad do te brojke predvodio njezin sadašnji trener i sportski direktor Zoran Mamić. Granicu od 20 razlike prvi je u HNL-u prešao trener Otto Barić u sezoni 1996/'97. kad su plavi dohvatili svoj drugi u tadašnjem nizu do pet uzastopnih naslova prvaka. Bijeli su sezonu zaključili kao doprvaci s 21 bodom manje. Sljedeći je rekorder bio Josip Kuže koji je u sezoni 2005/'06. s plavima pokrenuo niz od 11 uzastopnih naslova: na kraju je Dinamo bio na vrhu s 11 bodova više od doprvaka Rijeke i 36 više od Hajduka koji je zauzeo peto mjesto. Korak više načinio je, dakle, trener Mamić 2015. godine s +38.

U povijesti HNL-a Zagrepčani su upisali 21 pokal prvaka pri čemu je samo u onom prvom slučaju, u sezoni 1992/'93., vrijedio stari sustav s dva boda za pobjedu.

Ukupno je Dinamo 11 puta naslov osvojio s 20 ili više bodova razlike u odnosu na staroga rivala. Dakako, svaka nova sezona kreće od nule, u svakoj slijedi novo dokazivanje, novi izazovi, novi napori i zahtjevi, no igrači vjeruju da će, uz sustavan rad, veliko odricanje i zalaganje uspješno odgovoriti velikim iskušenjima i nastaviti lov na trofeje.

Najveće bodovne razlike u odnosu na Hajduk na kraju sezone:

+38 (2014/'15.) 1. Dinamo 88, 3. Hajduk 50 (trener Zoran Mamić)

+36 (2005/'06.) 1. Dinamo 76, 5. Hajduk 40 (trener Josip Kuže)

+30 (2007/'08.; 2018/'19.) 1. Dinamo 82, 5. Hajduk 52 (treneri Nenad Ivanković, Zvonimir Soldo) 1. Dinamo 92, 4. Hajduk 62 (trener Nenad Bjelica)

+25 (2012/'13.) 1. Dinamo 77, 4. Hajduk 52 (treneri Ante Čačić, Krunoslav Jurčić)

+24 (2015/'16.) 1. Dinamo 85, 3. Hajduk 61 (trener Zoran Mamić)

+22 (2013/'14.) 1. Dinamo 84, 3. Hajduk 62 (treneri Krunoslav Jurčić, Branko Ivanković, Zoran Mamić)

+21 (1996/'97.; 2011/'12.) 1. Croatia 81, 2. Hajduk 60 (trener Otto Barić) 1. Dinamo 75, 2. Hajduk 54 (treneri Krunoslav Jurčić, Ante Čačić)

+20 (2006/'07.; 2019/'20.) 1. Dinamo 92, 2. Hajduk 72 (treneri Josip Kuže, Branko Ivanković) 1. Dinamo 80, 5. Hajduk 60 (treneri Nenad Bjelica, Igor Jovićević, Zoran Mamić)