Preporuke za klubove i saveze u doba krize

Ovih dana nogometni su klubovi i savezi dobili smjernice od strane Europskog udruženja nogometnih klubova te nacionalnih saveza na nekoliko tema: kako se nositi s krizom u nogometu, održavanje integriteta nogometne industrije te izrada plana u kriznim situacijama. Studiju preporuka sastavila je organizacija LTT Sports Foundation koja se bavi savjetovanjem nogometnih klubova i saveza po pitanju donošenja strategija.

KRIZA U SVIJETU

Aktualna kriza nastala zbog epidemije koronavirusa diljem svijeta utječe direktno i na nogomet te na sportsku djelatnost općenito. Ono što je sasvim jasno već sada dok kriza još uvijek traje, posljedice će biti vidljive u svakoj sferi društva, od politike, gospodarstva, ekonomije, financija, svih ostalih djelatnosti uključujući i sportove te na koncu - nogomet.

Na klubovima i savezima velika je odgovornost sastavljanja plana djelovanja u doba krize te ublažavanja posljedica krize.

Otkazane su utakmice, zaustavljena natjecanja, brojni su klubovi zaustavili ili prekinuli svoje postojanje, uslijedili su raskidi ili zamrzavanje ugovora, smanjenje plaća, rezanje troškova. Nije stao samo nogomet koji je naša glavna tema, zaustavilo se uobičajeno i normalno funkcioniranje društva u svim područjima.

Svi sudionici sportske sfere društva morali su se što prije početi baviti pitanjima kriznog menadžmenta, održivosti te planom spašavanja klubova i saveza u doba velike krize. Prije svega, tu su pitanja egzistencije i održivosti sustava. Neki su klubovi već proveli mjere, neki ih provode, a neki će se tek suočiti s preprekama i problemima u teškim vremenima koja dolaze i na koja stručnjaci upozoravaju.

Klubovi su dobili preporuke i smjernice kako bi što bezbolnije i s minimalnim posljedicama prebrodili krizu. Postavljaju se brojna pitanja o kojima treba razmišljati, kao što su ekonomski i poslovni modeli, lanci vrijednosti, društvena vrijednost i načini zaštite od budućih kriza.

Preporuka kaže da bi klubovi i savezi trebali voditi brigu o ovoj situaciji na tri razine:

- prvi odgovor u situaciji krize
- ublažavanje krize
- plan u kriznim situacijama

PRVI ODGOVOR

Prihodi od utakmica imaju najveći izravni utjecaj, zatim sponzorstva i komercijalni prihodi koji imaju značajni neizravni utjecaj. Slijede prihodi od UEFA-e imaju odgođeni izravni utjecaj s obzirom na to da je UEFA-in fond za financijsku distribuciju također izgrađen na TV i sponzorskim prihodima, te na kraju TV prihodi koji nemaju siguran izravan utjecaj jer je ključni čimbenik hoće li sve utakmice biti odigrane ili ne.

Stabilizacija i procjena trenutne situacije

U ovoj se fazi klubovi prvenstveno vode vanjskim ulaganjima vladinih agencija i nogometnih vladajućih tijela koji će izdavati upute o organiziranju utakmica (npr. sa ili bez navijača, maksimalni broj gledatelja, dodatne mjere javne sigurnosti itd.), radnoj praksi (npr. potreba zatvaranja ureda, prostora za obuku, dućana i sl.). Racionalno je rješenje oformiti tim za upravljanje krizom s ključnim operativnim odlukama na klupskoj razini kako bi se koordinirali odgovori i započele aktivnosti planiranja.

Novčani tok

Bez odigravanja utakmica, klubovi se nalaze u situaciji u kojoj troškovi u proračunu dolaze kako je planirano, ali proračunski prihodi odgodit će se u najboljem slučaju barem nekoliko mjeseci.

Odluke o prioritetima plaćanja morat će se donijeti u ovoj ranoj fazi kako bi se postojeće rezerve koristile u doista kritičnim stavkama, uključujući održavanje kompetentne strukture osoblja.

UBLAŽAVANJE KRIZE

Očekuje se da će negativni utjecaj na klupske prihode biti oko -20% u godini, s gotovo potpunim smanjenjem prihoda koji su očekivani u sljedećih nekoliko mjeseci, pod uvjetom postupnog ponovnog pokretanja aktivnosti sredinom svibnja ili početkom lipnja.

Prije svega, svim klubovima i savezima preporuča se smanjenje troškova i novčanog toka. S ciljem očuvanja likvidnosti i održivosti važno je utvrditi mogućnosti smanjenja troškova koje nadilaze standardnu optimizaciju, a od mogućih su kratkoročnih mogućnosti smanjenja troškova u preporukama navedene sljedeće:

- Smanjenje ili odgoda plaće igrača ili trenera (dobrovoljno ili obvezno)
- Smanjenje ili odgoda plaće osoblja/zaposlenika (dobrovoljno ili obvezno)

Preporuka je također obustava sredstava za sve projekte s velikim ulaganjima, vodeći se pritom financijskim planovima koji uzimaju u obzir srednjoročne i dugoročne posljedice krize.

Dugovi su veliki potencijalni problem za klubove i saveze jer su destabilizatori koji izlažu slabu likvidnost. Brojni bi klubovi ili savezi mogli imati dodatnu kriznu situaciju jer su potrebne redovne isplate kredita unatoč tome što su prihodi manji. Spominje se iz tog razloga kao jedna od mogućnosti i smanjenje vrijednosti igrača na tržištu ili transferi iznosa manjih od željenih i/ili planiranih kao jedna od izravnih posljedica ove situacije.

PRIMJERI

U studiji se navode primjeri klubova koji su se odlučili za određene opcije rješenja u kriznim vremenima, vodeći se prvenstveno održavanjem likvidnosti.

Već smo ranije spomenuli kad se govori o mjerama štednje i spašavanju klubova primjer švicarskog prvoligaša Siona koji je donio mjeru o raskidu ugovora s devetoricom igrača koji nisu pristali na smanjenje plaće kao obvezne mjere.

U francuskom prvoligašu Lyon donijeli su odluku o tehničkim otkazima za sve igrače dok se nogometne aktivnosti ponovno ne pokrenu.

Tu je primjer norveškog kluba Valerenga koji je odlučio otpustiti sve igrače osim onih koji nemaju pravuo na nadoknadu za nezaposlene ili one na bolovanju.

Brojni su još primjeri klubova koji su ekspresno odreagirali kako bi spasili održivost:
- igračima i osoblju je ponuđeno ili 50%-tno smanjenje plaća ili otkaz
- tehički otkazi za sve zaposlenike kluba dok se ponovno ne pokrenu nogometne aktivnosti
- privremeni otkazi za sve zaposlenike kluba dok se ponovno ne pokrenu nogometne aktivnosti
- jednostrano smanjenje plaća igrača i osoblja na nacionalnu prosječnu razinu
- prijedlog igrača o smanjenju njihovih plaća za određeni period

Modeli svakako ovise o veličini i specifičnosti klubova, nacionalnim zakonodavstvima, prihodima, izvorima financiranja. Ne postoji jedinstveno pravilo osim činjenice da se klubovi trebaju pobrinuti za opstanak i u ovim vremenima krize, razmišljajući pritom o mjesecima i godinama pred nama. Pisali smo ranije o mjerama štednje gdje je jasno navedeno da unatoč specifičnostima različitih liga i posebnostima koja proizlaze iz drugačijih ekonomskih okruženja, zajedničko je svima - neizvjesna budućnost. 

FINANCIJSKI FAIR PLAY

Kao što je navedeno u studiji, većina profesionalnih nogometnih klubova u Europi podliježe propisima FFP-a, bilo na domaćoj ili na UEFA-inoj razini, u sklopu režima licenciranja klubova. Trenutna situacija sa smanjenim prihodom u odnosu na iste izdatke nesumnjivo će stvoriti napetost, posebno na razini većih klubova što bi moglo dovesti do kršenja dozvoljenih zaloga ili drugih kriterija poput omjera plaća / prometa. UEFA trenutno ispituje potencijalni utjecaj i radi na mogućim rješenjima, ali pojedini klubovi također bi trebali biti proaktivni u izračunavanju utjecaja COVID-19 na njihove financije u odnosu na FFP i koristeći ove informacije pozvati nogometna tijela na ciljana i prikladna riješenja.

Nadalje tu je državna potpora kroz porezne olakšice, povećavanje potrošnje i druge fiskalne, potrošačke i regulatorne mehanizme. Klubovi bi trebali obratiti pozornost na ove pakete podrške, budući da djeluju iz jedne industrije koja će doživjeti najveći udarac iz krize COVID-19, zajedno s ostalim uslužnim i zabavnim sektorima.

PREPORUKA:

Klubovi bi trebali procijeniti svoj strukturni položaj i prilagoditi organizaciju u slučaju primanja potencijalne državne pomoći kako bi se izbjegla opasnost od osporavanja javne pomoći od strane Europske komisije.

Zaključak

Iako kriza COVID-19 još nije gotova, jasno je da je postojeći poslovni model nogometne industrije stavljen pod ekstreman test otpornosti. Postojeći model, sa svim svojim ravnotežama, kompromisima i razvojem, još uvijek u potpunosti ovisi o utakmicama koje generiraju dotok prihoda kroz prodaju ulaznica, sponzorstva te reklame i emitiranje koji dosljedno ulaze u sustav. Razvoj igrača i transferi su mehanizmi za internu preraspodjelu bogatstva unutar industrije. Taj prihod ima praktičnu ulogu, ali njegova proizvodnja u potpunosti ovisi o resursima koji se izravno ili neizravno generiraju na utakmicama.

Za poslovne stratege u nogometnim klubovima od vitalnog je značaja procijeniti sve doprinose za razvoj ekonomske situacije, nastojeći imati jasnu sliku potencijalnog budućeg razvoja.

Svi su klubovi i savezi u problemu, neki više neki manje. Negdje su problem prihodi od UEFA nagrada, negdje prihodi od sponzora, TV prava i prodaje. Ono što brojni stručnjaci savjetuju, ne samo nogometni već i stručnjaci iz područja financija i ekonomije upravo je pravovremeno razmišljanje, krizni menadžment, plan financiranja i poduzimanje mjera koje će, ako ne neutralizirati, onda barem umanjiti posljedice krize na svaki pojedinačni klub ili nogometni savez.