Smirimo potres u sebi! – Kako si pomoći nakon potresa

Jutros nas je opet probudio potres sličan onome koji se dogodio u ožujku, nije bilo ugodno i svi smo osjetili strah ili neku drugu neugodnu emociju. Kao što smo pisali zadnji put, sasvim je normalno da u stresnim situacijama osjećamo razne neugodne emocije; tugu, ljutnju, bijes, strah, bespomoćnost, tjeskobu i slično.

 

Važno je da pričate s bližnjima o emocijama koje osjećate, sve što osjećate je sasvim u redu, normalno, prirodno i nema potrebe da se u ovom trenutku trudite promijeniti svoje osjećaje. Znači prvi korak je da prihvatimo svoje osjećaje ma koliko nam oni u ovom trenutku bili neugodni.  Kako bi rekli u nogometu, stanimo na loptu.

 

Osvijestimo svoje disanje na bilo koji način koji nam odgovara, možemo primjerice pratiti svoj udah i izdah, pratiti pri tome što se sve događa prilikom udaha i izdaha, podiže li se možda trbuh pri udahu i spušta pri izdahu. Pratiti kakav je zrak koji ulazi u nosnice, a kakav je kada izlazi. Kada je topao, a kada je hladan. Ovo možemo ponavljati svaki puta kada osjetimo da će nas preplaviti nelagoda. Kada osjetimo da previše razmišljamo o potresu i da nam tijelo šalje signale neugodne pobuđenosti.

 

Potresi nas preplaše više od drugih prirodnih katastrofa jer za njih nema upozorenja ni najava i zbog te nepredvidivosti imamo osjećaj da je sve izvan naše kontrole. Ovakav potres je neugodan i zbog toga što nismo naviknuti na njega, no u nekim dijelovima svijeta (npr. Japan) ovakvi potresi su učestaliji i ljudi su s njima navikli živjeti. Kako bi si pomogli da se bolje nosimo sa stresom koji izazvan potresom, dobro je usmjeriti se na nešto što možemo kontrolirati, a to je svakako naše disanje ili neke rutinske aktivnosti.

 

Nema potrebe da se forsirate raditi nešto što u ovome trenutku osjećate da ne možete.  Svatko od nas se na različite načine nosi sa stresnim situacijama i zato ako osjećate potrebu da se odmorite, odmorite se, ako želite prošetati, učinite to. U ovome trenutku je najvažnije da brinete o sebi na način koji vam najviše pomaže, sve drugo može malo pričekati. Nakon toga postepeno uvodite rutinu po pitanju obroka, treninga i odmora. Informirajte se umjereno i na provjerenim portalima jer nas previše informacija koje nisu provjerene može činiti nesigurnima i  može izazvati i produbiti osjećaj panike. 

 

Kada osjećamo da ne držimo stvari u svojoj kontroli, mogu se javljati pitanja poput  onoga „Što ako“ i što bi nam se moglo dogoditi u budućnosti. Kako bismo to smanjili, potrebno je   usredotočiti se na ono što se događa ovdje i sada, fokusirajući se na zadatak po zadatak, na trenutak po trenutak, sat po sat, dan po dan. Ovakva usredotočenost pomaže nam u stresnim situacijama kao što je ova, no vježbanje bivanja u trenutku pomaže nam i prilikom izvođenja vježbi na treningu ali i na utakmicama. Stoga vježbajte zadržati fokus na zadatak koji radite, na svoje tijelo ili na svoje disanje.

Psihologinja Nogometne škole GNK Dinamo

Sandra Šućurović