Veliki dan za Dinamo, Zagreb i Hrvatsku: Vlada RH i Grad Zagreb izradili sporazum o gradnji stadiona

Vlada Republike Hrvatske i Grad Zagreb, uz partnerstvo Dinama i Hrvatskoga  nogometnog saveza, izradili su i predstavili prijedlog Sporazuma o uklanjanju postojećeg i izgradnji novog Gradskog stadiona Maksimir. Prijedlog još treba formalno biti usvojen na sjednici Vlade i na Skupštini Grada Zagreba i možemo ustvrditi da je ovo povijesni dan i za naš klub, za naš grad i Domovinu! Sukladno prijedlogu suvlasnici novog stadiona bili bi Vlada i Grad u omjeru 50-50, a investicija bi, prema prvotnim izračunima iznosila oko 175 milijuna eura.

Projekt u prvoj fazi podrazumijeva obnovu stadiona u Kranjčevićevoj gdje bi Dinamo igrao u vrijeme gradnje maksimirskog objekta. Po njegovu bi dovršetku uslijedila nova faza – rušenje sadašnjeg i gradnja novog stadiona u Maksimiru. Prema optimističnim procjenama stadion u Kranjčevićevoj bio bi dovršen krajem 2026. godine, dok bi maksimirski objekt u svom novom, modernom profilu osvanuo krajem 2028. ili početkom 2029.

Predstavnici Vlade, Grada, HNS-a i Dinama svečano su predstavili projekt u plavom salonu maksimirskog stadiona. Skup su uveličali predsjednik Vlade RH, Andrej Plenković, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Mislav Herman, potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Branko Bačić, ministar turizma i sporta Tonči Glavina, zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, dogradonačelnik Luka Korlaet, predsjednik Hrvatskoga nogometnog saveza Marijan Kustić, predsjednik GNK Dinamo, Velimir Zajec, klupski dopredsjednik Dubravko Skender, članovi Dinamova Nadzornog i Izvršnog odbora, članovi Uprave, glavni trener Fabio Cannavaro, predstavnici prve momčadi – kapetan Arijan Ademi i Marko Pjaca...

Uzvanicima se prvo, u statusu domaćina, obratio Dinamov predsjednik Zajec:

– Nalazimo se na mjestu gdje su mnogi od nas prisutnih slavili velike uspjehe, gdje su Čerček, Belin i suigrači predvodili momčad do pokala Kupa velesajamskih gradova, gdje smo Mlinka, Štef, ja i naša generacija 1982. osvojili naslov prvaka, gdje su Mara i društvo u onakvoj utakmici srušili Partizan, Ademi i dečki rušili brojne velikane kao Tottenham, Milan, Chelsea... Na ovom je stadionu hrvatska reprezentacija protiv SAD-a odigrala svoju prvu utakmicu u modernoj povijesti, ali i brojne druge dvoboje u kojima su pobjede značile plasman na velika natjecanja. I Dinamo je bio u temeljima tih uspjeha u koje su ugrađeni sati i sati treninga. Zato mi je iznimno drago što smo pronašli pravi model rušenja postojećeg i gradnje novog stadiona u Maksimiru kao i model gradnje kvalitetnog kampa. Prateći ove godine i naše juniore u Ligi prvaka imali smo priliku obići trening kampove najvećih europskih klubova i tako se još jednom uvjeriti da su naši uspjesi čudo u sadašnjim uvjetima. Ovaj stadion predstavlja temelj uspjeha Dinama i reprezentacije i promicanje našega glavnog grada i Domovine.

Premijer Andrej Plenković također se detaljno osvrnuo na ovu tematiku i pritom, uz sve uzvanike, pozdravio i Dinamova trenera Cannavara obrativši mu se na talijanskom jeziku.

– Dobro se sjećam prve utakmice hrvatske reprezentacije u modernoj povijesti, dvoboja u kojem je Marko Mlinarić bio kapetan, a Aljoša Asanović i Ivan Cvjetković bili strijelci u pobjedi protiv SAD-a. Oduševljeni smo što će svi koji su živjeli nogomet dočekati nevjerojatnu satisfakciju nakon izgradnje novoga stadiona. Ovo je dugo očekivani projekt, zaista od nacionalnog značaja. Kad gledate identitete velikih gradova diljem svijeta i Europe, tu se kao tema često pojavljuje stadion. Pa, još smo kao djeca naučili geografiju kroz nogometne albume sa sličicama pa su ondje bili svi gradovi za koje dotad nismo čuli. Zato mi je jako važno da cijeli ovaj projekt i natječaj budu moćna arhitektonska poruka stručnih ljudi o tome što je nogomet za Zagreb, za Dinamo i za Hrvatsku. To mora biti misao vodilja svih nas. Dinamo je sa svojih 114 godina tradicije pokazao da je bio snažan i po osnivanju prije Drugog svjetskog rata i kasnije, svi koji se sjećamo Dinamove 1982. godine znamo kakve su to emocije bile, možemo ih možda usporediti samo s Cibonom iz 1985. i 1986. i, naravno, velikim uspjesima hrvatskog sporta proteklih godina. Sve to u nama budi i osjećaj obaveze da se ovaj stadion izgradi.

Premijer Plenković pritom je podsjetio da je Vlada RH u suradnji s Gradom Zagrebom i Zagrebačkom nadbiskupijom riješila imovinsko-pravne odnose i da je Maksimir i Poljud proglasila stadionima od nacionalnog značaja.

– Često u komunikaciji s brojnim svjetskim liderima vidite da se ne mogu načuditi našim uspjesima, možemo se eventualno usporediti s Urugvajem, ali on je bio dobar još tamo 1930-ih godina. Koliko će on na kraju koštati, vidjet ćemo. Projekt trebamo staviti u širi kontekst grada Zagreba. Uskoro će šesta obljetnica zagrebačkog potresa, mi smo dosad investirali dvije milijarde eura u obnovu grada. U ovom je kontekstu i obnova Maksimira naslonjena na to, istočna je tribina izvan funkcije zbog potresa. Ako ju gledamo i kao projekt kroz obnovu, onda predstavlja racionalnu investiciju. Čestitam kolegama u Vladi, Gradu Zagrebu i vama u klubu jer taj trokut, uz podršku HNS-a, jako dobro funkcionira – zaključio je premijer Plenković.

Ministar Branko Bačić predstavio je predviđeni hodogram cijelog projekta i pritom posebno podvukao:

– Cijelo vrijeme u razgovorima s Gradom pokušavamo naći najpovoljniji način gradnje stadiona ovdje u Maksimiru. Bilo je različitih razmišljanja, odlučili smo se za sporazum između Vlade i Grada čime bismo utvrdili međusobna prava i obaveze.

Gradonačelnik Tomislav Tomašević naglašeno je emotivno predstavio projekt:

– Moram priznati da sam stvarno jako sretan i ispunjen, da smo se ovdje našli jer je ovo doista povijesni korak u izgradnji novog stadiona u Maksimiru. To je problem koji, realno, postoji možda više od 40 godina. Projekt mi je bitan i kao navijaču, kao građaninu i kao gradonačelniku. Sporazum je usuglašen nakon niza sastanaka i ovom prilikom zahvaljujem Vladi na suradnji. Novi stadion u Maksimiru imat će kapacitet 35.000 mjesta. Provjeravali smo različite opcije, ovo je povijesna lokacija, velik dio navijača i građana inzistira da ostane ovdje.

Uskoro bi, dakle, prema riječima gradonačelnika trebala krenuti gradnja stadiona u Kranjčevićevoj.

– To je investicija Grada preko 40 milijuna eura i taj će stadion biti privremeni Dinamov dom u vrijeme dok će se rušiti stari Maksimir i graditi novi. Grad je naručio investicijsku studiju koja je pokazala da komercijalna investicija ne bi bila u interesu Grada, a s tim se složila i Vlada. Opcije javno privatnog partnerstva bile bi preveliki javni rizik. Zato smo odlučili da ovo bude javna investicija.

Vlada i Grad Zagreb bili bi suvlasnici stadiona, dok bi tekuće troškove održavanja preuzeo privatni upravitelj koji bi bio izabran putem javnog natječaja.

– Dinamo je pokazao interes da se javi na taj natječaj, ključno je da bi privatni upravitelj preuzeo i investicijsko održavanje. A to su znatni troškovi. Zajednička procjena Vlade i Grada, na temelju studija i dosadašnjih iskustava iz Hrvatske, ali i iz analize preko 50 stadiona u Europi, da ovih 35.000 mjesta znači trošak oko 5.000 eura po stolici. To je oko 175 milijuna eura.

Gradonačelnik je ponovio da projekt ne bi bio moguć bez dobre suradnje s Vladom i s Dinamom.

– Sretan sam što je došlo do promjene upravljanja u Dinamu, do veće transparentnosti i veće demokracije, to je bio nužan korak da bismo se našli na ovom mjestu u ovom trenutku za kojeg mislim da je povijesni. Do kraja 2026. bi trebala biti realizirana investicija stadiona u Kranjčevićevoj, do kraja 2028. ili početka 2029. trebao bi biti završen stadion u Maksimiru što je, dakako, iznimno optimistična procjena. Dakle, Zagreb će imati dva stadiona koji zadovoljavaju Uefine kategorije, a bit će i ponos grada. Tu ćemo, dakako, moći organizirati i druge sportske događaje kao i brojne koncerte. Dosta međunarodnih svjetskih izvođača ne dolaze u Zagreb upravo zato što nemamo stadion koji može zadovoljiti kapacitete i standarde. Još jednom zahvaljujem premijeru Plenkoviću, Dinamovu predsjedniku Zajecu i Kustiću kao predsjedniku HNS-a na doista dobroj suradnji koja pokazuje da unatoč svim političkim razlikama možemo rješavati zajedničke probleme.

Dogradonačelnik Luka Korlaet elaborirao je tijek prvog koraka, a to je urbanističko-arhitektonski natječaj.

– Želimo dovršiti jedan dio grada, to je šira tema. Herojski dani stadiona daleko su iza nas, projekt Vladimira Turine i Eugena Erlicha izgledao je sasvim drukčije od ovoga što je danas. U svojem sadašnjem stanju taj stadion ipak ne zadovoljava ono što grad Zagreb i njegov glavni klub zavrjeđuju.

Svoja je razmišljanja, dakako, predstavio i predsjednik HNS-a, Marijan Kustić, također jedan od kohezivnih faktora cijelog projekta.

– Pobijediti veliki Arsenal, Chelsea i Milan pokazuje kakav je Dinamo klub, ti rezultati su kontinuitet i čestitam na tome. Drago mi je da je Vlada RH i u mom mandatu u HNS-u prepoznala važnost sporta i nogometa u Hrvatskoj. Bilo je puno skeptika u prošlosti, ali treba sjesti za stol i naći pravi smjer. Drago mi je da su i Grad i Vlada i Dinamo našli najbolje rješenje, to nas jako veseli, ponosan sam i budi mi posebne emocije. To je bitno i za Dinamo i za hrvatsku reprezentaciju koja rado igra na ovom stadionu na kojem se pisala povijest hrvatskog nogometa. Ovo je veliki  korak i veseli nas i zbog reprezentacije i zbog Dinama koji je perjanica hrvatske nacionalne momčadi jer gro igraća dolazi iz GNK Dinamo.