Nemaš račun? Registriraj se

Registracija je uspješno izvršena. Na tvoj mail smo poslali link za potvrdu korisničkog računa.

Hvala vam
Nova Lozinka

Uspješno ste potvrdili svoj korisnički račun

Molimo odredite svoju lozinku prije nego nastavite

Odabrali ste resetiranje lozinke

Molimo postavite novu lozinku za svoj korisnički račun

Nemaš račun?
Nemaš račun? Registriraj se

Postani dio Dinamove obitelji!

Registriraj se i uživaj u svim pogodnostima korisničkog računa na Dinamovoj stranici

Presented by

FAVBET logo

Ne možeš pronaći ono što tražiš?
Možda ti pomogne nešto od sljedećeg:

Za dugo sjećanje

Zagreb slavi: Dinamo potpisao jednu od najuspješnijih sezona u klupskoj povijesti

Autor fotografije: Marko Lukunić/PIXSELL

Bio je to koktel različitih emocija izmiješanih tijekom ove izazovne, zahtjevne, vijugave i po mnogočemu hirovite sezone, a baš je zato na kraju sve ispalo ovako slatko i nezaboravno: erupcija emocija i silne strasti prema najdražem nam klubu, zajednički „bis“ na pozornici pred punim Trgom bana Jelačića sekvence su koje ulaze u povijest. Dugo se razlijevala slavljenička jeka s maksimirskih tribina, pobjednički zvon odzvanjao je Zagrebom i prelio se do duboko u noć na Trgu jer Dinamo je – 13. put u svojoj povijesti osvojio dvostruku krunu. Plavi su potpisali još jednu pobjedničku sezonu koja postaje dio povijesnoga, dojmljivog, uspješnog „plavog timelinea“...

Bila je to kraljevska proslava u kraljevskom ambijentu uz jasnu poruku – „Kralj ostaje kralj“! Baš se takav natpis ponosno kočio na transparentu razvučenom podno sjeverne tribine s plavim kibicima kao posveta maksimirskom „kralju lavova“. 

Dinamovi igrači baš su takvom, lavovskom snagom, prokrčili put do novih trofeja, a sve začinili izlaskom na pozornicu na glavnom gradskom Trgu pred desetke tisuća navijača uz plave konfete, vatromet, odu „Dinamu u čast, u slavu prvaku“, gromke decibele uzavrelih tribina s kojih se slavljenička pjesma razlijegala svih 90 minuta i potom prelila na središnju proslavu u centru grada... „Kralj“ se ove sezone okrunio – trostrukom krunom. Dinamo je osvojio Superkup, a u nastavku natjecanja i prvenstvo i Kup.

Posebnu težinu cijeloj ovoj natjecateljskoj godini daje i zanimljiv statistički detalj: Dinamo je odigrao ukupno 59 službenih utakmica ove sezone što je apsolutni rekord u cijeloj klupskoj povijesti, dakle od 1911. godine do danas. Dosadašnji rekord držale su sezone 2013/’14. i 2018/’19. u kojima je momčad odigrala po 57 službenih dvoboja. U tom je opusu 51 utakmicu vodio trener Sergej Jakirović, a početnih osam njegov prethodnik Igor Bišćan.

Bila je to sezona u kojoj je u najglasnijem dijelu javnosti dominirao narativ o najslabijoj momčadi plavih u zadnjih nekoliko godina, o favoritu koji se odjednom prometnuo u autsajdera, narativ u kojem bi Dinamov naslov prvaka bio čak i iznenađenje... I tak: Dinamo je doista iznenadio – osvojio je svoj iznenađujući sedmi uzastopni naslov prvaka od čega iznenađujućih 18 u zadnjih 19 sezona. Taj je iznenađujući šampionski gen cijele momčadi, trenera i njegova stožera, kompletnog klupskog vodstva, omogućio plavoj eskadrili doletjeti do nove serije pokala i ponovno zaključiti sezonu s lovorikama.

I što sad drugo zaključiti nego da je Dinamo pokazao da može osvajati pokale i iz – drugog plana. U sezoni u kojoj je uglavnom bio u pomalo netipičnoj ulozi lovca, a ne lovine, u kojoj je većinom jurio bodovni zaostatak, hrvao se i sa suparnicima, ali i s negativnim medijskim kritikama, Dinamo je podvukao crtu ispod koje, poput neonskog natpisa svijetli natpis: sezona 2023/’24. jedna je od najuspješnijih u klupskoj povijesti.

Teško je, dakako, uspoređivati različita povijesna razdoblja, pogotovo stoga što svaki rezultatski doseg ima svoje specifičnosti u kontekstu vremena, ali aktualna sezona i te kako jarko svijetli u klupskoj povijesti unatoč svoj hirovitosti, nepredvidljivosti, usponima i padovima, cijelom tom roller-coasteru... U konačnici zbirni dijagram u sva četiri natjecanja lansiraju današnji Dinamo pri sam vrh piramide u klupskoj povijesti.

Sezonu su otvorili pokalom pobjednika Superkupa, na polovici natjecateljskog kalendara izborili europsko proljeće i potom dosegnuli osminu finala Konferencijske lige, osigurali novi naslov prvaka, a potom obasjali svoje vitrine i Rabuzinovim suncem – pokalom pobjednika Kupa... 

Proljetne „nogometne delicije“ bile su pobjeda protiv španjolskog Betisa u play-offu knockout faze Konferencijske lige, odnosno 1/16 finala, dvije vezane pobjede u gostima protiv Hajduka, prvo u ligaškoj, a potom i u kup utakmici, a sve to garnirano s novim dvjema pobjedama protiv još snažnijega rivala, Rijeke, također obje u gostima i također u prvenstvu i u Kupu...

Ovakav brzopotezni „prelet“ brojki i statistike jasno ilustrira Dinamovu rezultatsku i kvalitativnu „vremensku lentu“ u koju se skladno uklopila i aktualna generacija plavih nogometaša predvođena trenerom Sergejom Jakirovićem.

I ovaj je put Dinamo morao tražiti jednadžbu kako „pomiriti“ nastupe na domaćoj i europskoj sceni, kako u „logaritamskim tablicama“ pronaći rješenje kojim bi bezbolno i što uspješnije dozirao energiju, slagao momčad i stvarao rezultate na oba ova kolosijeka i time ispunio velika očekivanja i visoke standarde koje je ranijih godina nametnuo samome sebi.

U natjecateljsku je godinu krenuo s trenerom Igorom Bišćanom koji je mirnim plovom doveo Dinamo do naslova u završnici prošle sezone, a na startu nove odmah osvojio i Superkup. No početni poraz protiv Hajduka u utakmici kojoj je Dinamo vodio s 1:0 i propustio iskoristiti 11-erac za povećanje vodstva, dvije odgođene utakmice 4. i 5. kola, gurnuli su plave u bodovni minus praktički od samog starta pri čemu je ljestvicu gotovo cijele jeseni remetio i taj nesklad broja odigranih utakmica gdje su plavi stalno imali dva nastupa manje... Tako je, primjerice, početkom kolovoza, dan prije gostovanja kod Slavena Belupa, maksimirska momčad imala čak 12 bodova zaostatka za tad vodećim Hajdukom. Bilo je to, dakako, u trenutku kad su plavi imali i tri utakmice manje.

Bišćan je na startu europske sezone uvjerljivo preskočio Astanu nakon čega su uslijedile neugodne i već mnogo puta opisane scene u 3. pretkolu Lige prvaka protiv grčkog AEK-a. Neredi na ulicama Atene uz kobne posljedice gdje je život izgubio jedan domaći navijač, nekorektni i zlonamjerni istupi AEK-ovih čelnika zasjenili su sportsku tematiku. Domaćin prve utakmice trebao je biti AEK u Ateni 8. kolovoza. Dinamo je dan ranije doputovao u Grčku, ali u večernjim satima uslijedili su ulični neredi u kojima je život izgubio 29-godišnji Michalis Katsouris, pripadnik AEK-ove navijačke grupe. Utakmica je uslijed tragičnog događaja odgođena što je uvjetovalo i drukčiji raspored. Zagrebački dvoboj 15. kolovoza trebao je, prema prvotnom rasporedu, biti uzvrat. Termin je na kraju ostao isti, ali umjesto uzvratne, to je postala prva utakmica. Uzvrat je prebačen na subotu, 19. kolovoza, u Ateni što je, pak, značilo i automatsku odgodu Dinamove prvenstvene utakmice protiv Varaždina u Maksimiru. AEK je u Zagrebu pobijedio s 2:1, kasnije je u uzvratu Dinamo sve do sučeve nadoknade vremena vodio 2:0 da bi potom primio dva pogotka i tako skliznuo u play-off Europa lige.

Bila je to ujedno i zadnja utakmica u kojoj je za Dinamo nastupio naš znameniti vratar i reprezentativac, Dominik Livaković. Oprostio se nakon dulje od sedam godina provedenih u klubu i odigrane 293 službene utakmice. U ovoj se utakmici i Josip Šutalo oprostio od Dinama u kojem je boravio od svoje 14. godine, još od ljeta 2014.

Nakon uzvrata protiv AEK-a abdicirao je trener Bišćan, a na klupu sjeo aktualni strateg Jakirović koji je, dakle, iznio najveći dio aktualne natjecateljske godine. U prvenstvenu je završnicu krenuo s „turbo punjačem“, s čak 11 uzastopnih pobjeda. Momčad je ove sezone vodio u 51 službenoj utakmici i ostavio je na vrhu s osam bodova prednosti u odnosu na prvog pratitelja Rijeku i dvoznamenkastom razlikom u odnosu na ostale konkurente.

Jakirović je debitirao zagrebačkom pobjedom protiv praške Sparte s 3:1 u play-offu Europa lige. Bila je to ujedno i prva utakmica u kojoj je maksimirski maestro Bruno Petković nastupio u ulozi kapetana... Dinamo je tom prilikom dohvatio svoju 150. pobjedu u povijesti europskih klupskih natjecanja. Ali i taj je dvoboj donio oproštaj još jedne Dinamove vedete. Nakon ove je utakmice Luka Ivanušec napustio Dinamo nakon četiri godine provedene u klubu i odigranih 175 službenih utakmica. No zato je debitirao mladi Luka Stojković koji bi po talentu i nogometnom šmeku trebao biti dostojan nasljednik...

Ali već na sljedećem izlasku na teren, i to na zagrijavanju, Stojković se ozlijedio i morao pauzirati sve do zadnjeg kola, dakle praktički do završetka sezone. Bilo je to neposredno uoči dvoboja protiv Rijeke.

Uzvrat u Pragu, pak, razmrvio je nade plavih, Česi su slavili s 4:1 iako je Dinamo tri minute prije kraja imao produžetak u rukama... Kako god, europsku je sezonu nastavio u skupini Konferencijske lige

Uslijedila je premijerna Dinamova utakmica na novoizgrađenom osječkom stadionu Pampas, službenog sponzorskog naziva Opus arena. Plavi su u sučevoj nadoknadi s dva Petkovićeva 11-erca preokrenuli vodstvo domaćih u svoju pobjedu, 3:2. Dvoboj pamtimo i po zanimljivom štiklecu: Marko Bulat zaradio je pljesak osječke publike kad je, prilikom izvođenja slobodnog udarca, mirno dodao loptu domaćoj obrani kao znak fair-playa.

Pobjedu protiv Slavena Belupa, pak, pamtimo po povratku Dinamova kapetana: Arijan Ademi odigrao je svoju prvu utakmicu po povratku iz Kine. Dan ranije su maksimirski “senatori”, nositelji Dinamove igre, plavi kapetan Ademi i dokapetan Petković na press konferenciji predstavili nove ugovore s klubom. Obojica su igrača na utakmici protiv Slavena Belupa zaradili ovacije uz skandiranje njihovih imena – Petkoviću za vrijeme utakmice, a Ademiju prilikom ulaska na teren. Štoviše, znameniti Dinamov kapetan odavno je već apsolutni rekorder po broju trofeja u Dinamovoj povijesti, a zalihu je pojačao dvostrukom krunom i time broj pokala u maksimirskom klubu povećao na gotovo nestvarnih 24.

No Petkovićeva ozljeda zbog koje je pauzirao gotovo dva mjeseca uvelike su usmjerila Dinamov jesenski hod. Nadovezali su se porazi u Velikoj Gorici u sučevoj nadoknadi i dva uzastopna protiv češke Viktorije u Europi. Oba su puta Česi pobijedili s 1:0, i to oba puta iz 11-erca, ali još pamtimo kako je Bulat u onoj zagrebačkoj utakmici dvaput iz slobodnih udaraca pogodio okvir gola, prvo vratnicu pa gredu.

Dinamo je u prvenstvu nerijetko zabijao upravo u sučevoj nadoknadi. Iako su mnogi u javnosti to tretirali kao sreću, točnije bi bilo ustvrditi da je to bila – sreća u nesreći. Jer u većini je tih utakmica Dinamo stvarao prilike, pogađao okvir gola ili su vratari činili čuda...

Protiv Lokomotive u Maksimiru preokretom je došao do pobjede s dva gola u sučevoj nadoknadi, u Varaždinu je u istoj fazi utakmice izborio bod nakon što je prethodno propustio brojne prilike... U završnici je zabio i za novo slavlje protiv Osijeka.

Pobjedom protiv Ballkanija plavi su uzvratili Kosovarima za raniji poraz u Prištini, a s tih zagrebačkih 3:0 izborili svoje četvrto europsko proljeće u zadnjih šest sezona. No domaće proljeće otvoreno je iznenađujućim posrtajem u gradskom ogledu protiv Lokomotive u Maksimiru. Nekadašnji Dinamov napadač Duje Čop zavukao je hat-trick u pobjedi lokosa s 3:0.

Ambijent je popravio – Betis. Dinamo je prvi put, u svom sedmom pokušaju u povijesti, na europskoj sceni iz natjecanja izbacio španjolskog predstavnika. Petković je isprovocirao i potom realizirao kazneni udarac za pobjedu u Sevilli 1:0, nakon čega su plavi, uz zagrebačkih 1:1, prošli dalje.

U junaka se prometnuo i vratar Ivan Nevistić kojeg posebno pamtimo po zagrebačkoj pobjedi protiv Varaždina s 1:0 kad je obranio 11-erac u 81. minuti i potom u sučevoj nadoknadi zaustavio novu veliku priliku.

Puno je simbolike i u maksimirskom dvoboju protiv Rijeke, u jednoj od onih utakmica koje su uvelike usmjerile sezonu. Fran Brodić zabio je za 1:0, i to duboko u nadoknadi.

Upravo nekako u to vrijeme buknula je VAR afera s audio snimkama međusobne komunikacije sudaca na utakmicama Prve HNL. Rezultat je bio regrutiranje inozemnih djelitelja pravde.

No u međuvremenu je Dinamo gostovao u Osijeku gdje je u sučevoj nadoknadi izborio bod, a odmah potom ulovio i obećavajuću prednost s 2:0 protiv PAOK-a u prvoj utakmici osmine finala Konferencijske lige. Petković je tada povećao svoj ukupni učinak na ljestvici najboljih Dinamovih strijelaca u povijesti europskih natjecanja. Na vrhu je i dalje Mislav Oršić s 28 pogodaka, a drugi je Petković koji se primaknuo na 26.

Ubrzo potom, u nedjelju u podne, 10. ožujka, dakle na dan utakmice protiv Slavena Belupa, u glavnoj loži maksimirskog stadiona održana je izborna Skupština kluba na kojoj je Velimir Zajec postao novi predsjednik Dinama. Uvertira u Skupštinu bila je burna, mjesecima je ova tema okupirala javnost. Na velikom parkiralištu podno zapadne tribine za vrijeme Skupštine su se okupili brojni navijači koji su skandiranjem i pirotehnikom uz detonacije i topovske udare pružili podršku novom predsjedniku Zajecu.

Ipak, slavlje je nakratko pokvario uzvrat u Solunu gdje je PAOK obilato nadoknadio zaostatak iz prve utakmice i pobijedio s 5:1. Završetak europske sezone značio je da se Dinamo može potpuno posvetiti domaćim natjecanjima i pritom napokon odraditi i poneki trening što je u onakvom pretrpanom rasporedu bilo gotovo neizvedivo.

Kako god, dvije vezane pobjede u Splitu, u prvenstvu uz suđenje Nijemca Daniela Sieberta, pa u Kupu uz dijeljenje pravde Talijana Fabija Maresce, plavima su raširile krila prema trofejima. Prvenstvena je utakmica odigrana na Veliku subotu, a Dinamovi su nogometaši na travnjak iskoračili u drevnom ruhu, u svijetlo plavoj retro garnituri iz 1920-ih godina, iz doba dok je purgerski klub nosio naziv Gradjanski, u prvom plavom klupskom dresu u povijesti.  

Pet dana kanije na istom su terenu s istovjetnih 1:0 pobijedili Hajduk i u borbi za finale Kupa. I opet je čovjek odluke bio maestro Petković: u prvoj je splitskoj utakmici sam zavukao loptu u mrežu, dok je u drugoj silovito potegnuo, vratar odbio, a Sandro Kulenović pritrčao i zabio za pobjedu.

Na sve to naslonila se i iznimno važna pobjeda protiv Lokomotive u Kranjčevićevoj čime je nakratko, na samo dva i pol sata, Dinamo izbio na prvo mjesto prvenstvene ljestvice, i to prvi put u ovoj sezoni. U sljedećem kolu plavi su slavili u Varaždinu i time trajno izbili na vrh.

Dinamov znameniti kapetan, vođa i jedan od glavnih motora u zadnjih gotovo desetljeće i pol, Arijan Ademi, te je subote u Varaždinu potpisao dojmljiv jubilej: odigrao je svoju 400. službenu utakmicu za Dinamo. Na vrhu se i dalje vijori apsolutni rekorder, proslavljeni plavi vratar Dražen Ladić, s 468 službenih nastupa. Ademi je drugi na povijesnoj ljestvici.

U dvoboju čiji je zaplet pomiješao žanrove drame, trilera i akcije Dinamo je u gostima, preokretom u završnim minutama, pobijedio Rijeku s 2:1 što znači da se tri kola prije kraja nadmetanja vijorio na vrhu s četiri boda više u odnosu na svoga riječkog pratitelja, glavnog konkurenta u borbi za naslov prvaka. A taj je naslov matematički osigurao u sljedećem kolu protiv Osijeka.

Neposredno uoči uzvrata finala Kupa izbornik hrvatske reprezentacije, Zlatko Dalić, objavio je popis igrača za Europsko prvenstvo u Njemačkoj. Među kandidatima su Bruno Petković i Martin Baturina, a u krugu nacionalne A momčadi prvi put je i mladi maksimirski vezist, Petar Sučić, koji je ovom prilikom dobio pretpoziv. Bila je ovo, dakle, sezona pune afirmacije Dinamova mladića koji je na ljetne pripreme uskočio iz drugog plana i vrlo brzo se nametnuo sjajim igrama i ponašanjem.

Dinamo je cijelu priču, dakle, garnirao i s dojmljivih 3:1 u uzvratu finala Kupa na Rujevici i time potpisao jednu od rezultatski najuspješnijih sezona u klupskoj povijesti. Rekli bi purgeri: i to ti je tak...


Kopirano!