Povijest Dinama

Modri su u sezoni 2016/17. odličnom igrom u kvalifikacijama zasluženo dobili mjesto u skupini Lige prvaka. Kroz kvalifikacijski su ciklus, paralelno s pozitivnim rezultatima u prvenstvu, uz trud, rad i dobru igru prošli Vardar, Dinamo Tbilisi i Salzburg. U 2. pretkolu Dinamo je slavio 2:1 protiv Vardara u Skoplju (Soudani, Rog), a zatim je u uzvratu stigla 3:2 pobjeda (Pjaca dva puta, Machado). Treće pretkolo donijelo je Modrima istoimenog protivnika iz Tbilisija u Gruziji. Dinamo je na Maksimiru slavio 2:0 protiv Gruzijaca (Soudani, Ćorić), da bi u uzvratu u Tbilisiju potvrdili kvalitetu 1:0 pobjedom (Rog).

Modri su u sezonu 2016/17. krenuli pod vodstvom novog trenera Zlatka Kranjčara. Naravno, nije to prvi boravak bivše legende modroga kluba na Maksimiru s obzirom na to da je Dinamo vodio ranije u dva navrata. Prvo je trenersku funkciju imao od 1994. do 1996. godine kada je osvojio s klubom jedan naslov prvaka i jedan Hrvatski kup, a ponovno je sjeo na klupu Modrih 1998. kada je osvojio dvostruku krunu te izborio plasman u veliku Ligu prvaka. Povijesni je uspjeh upisao ove sezone kada je odveo Dinamo još jednom u grupnu fazu Lige prvaka.

UZ KRANJČARA U LIGU PRVAKA

Play-off Lige prvaka spojio je neugodan austrijski Salzburg i Modre, a Dinamo je uspješno svladao i tog protivnika. U prvoj utakmici na Maksimiru momčadi su odigrale 1:1 (Rog), da bi u dramatičnom uzvratu Modri slavili 2:1 (Fernandes, Soudani). Bilo je to veliko veselje za još jednu europsku jesen u koju su Modri ušli neporaženi, kako u kvalifikacijama kao jedina momčad bez poraza, tako i u MAXtv Prvoj ligi (ukupno 13 utakmica bez poraza do 11. rujna).

U jesenskom dijelu sezone i tijekom izuzetno napornog ritma od bitnih natjecateljskih utakmica svakih nekoliko dana, nakon dugo vremena stigao je i negativan niz za Modre. Nakon poraza od Lyona u Ligi prvaka (3:0), zatim od Osijeka (1:0) i neugodne Rijeke (5:2) u prvenstvu, trener Kranjčar odlučio je završiti svoj put u modrom klubu i prepustiti Dinamo nekome tko će vratiti hrvatskog prvaka na pobjedničke staze. Privremenu je ulogu glavnog trenera imao dotadašnji pomoćni trener Željko Sopić koji je momčad vodio kroz utakmice s Juventusom u Ligi prvaka, Velim Vrhom u Kupu i Lokomotivom u prvenstvu. Sopić je kao strateg Modrih upisao poraz od velikog talijanskog kluba, bitnu 5:0 pobjedu za prolaz u osminu finala Kupa te 1:0 protiv gradskog rivala za bitna tri boda nakon spomenutog negativnog niza.

Krajem rujna Dinamo je u stručni stožer doveo iskusnog trenera, bivšeg izbornika bugarske reprezentacije, Ivajla Peteva koji je preuzeo klupu prve momčadi, dok je Željko Sopić ponovno dobio funkciju pomoćnog trenera.

Modri su u prvom dijelu sezone 2016/17. u MAXtv Prvoj ligi odigrali 20 utakmica, upisali 14 pobjeda, četiri remija i dva poraza. Dinamo je postigao 32 pogotka, a primio 13 te je polusezonu završio na drugom mjestu prvenstva s 46 bodova, šest manje od vodeće Rijeke.

Nakon zimskog odmora i priprema u Turskoj, Dinamo je nastavio s utakmicama prvenstva i Kupa, ali do kraja sezone nažalost nije uspio obraniti duplu krunu. Iako su Modri bodovno bili uspješniji nego sezonu ranije (osvojili su 86 bodova, a godinu dana ranije imali su 85), njihov najveći konkurent u hrvatskim natjecanjima HNK Rijeka zasluženo je nakon odlične sezone ponijela titulu pobjednika MAXtv Prve lige i Hrvatskog kupa.

Što se tiče grupne faze Lige prvaka, Dinamo je igrao u skupini s Juventusom, Sevillom i Lyonom. Modri su protiv jakih suparnika upisali šest poraza i nažalost nisu uspjeli postići niti jedan pogodak.

BORBA ZA POVRATAK DVOSTRUKE KRUNE U SEZONI 2017/18.

U novoj sezoni momčad je preuzeo dotadašnji trener B momčadi, Mario Cvitanović, koji je imao zadatak vratiti trofej prvenstva i Rabuzinovo sunce na Maksimir.

Iako je Dinamo kvalifikacije za Europa ligu u ove sezone odradio bez poraza (pobjeda 2:1 i remi 0:0 s norveškim Oddsom u 3. pretkolu te remi 1:1 i 0:0 s albanskim Skenderbeuom u play-offu, to ipak nije bilo dovoljno za plasman u grupnu fazu europskog natjecanja. Modri klub tako nakon 10 godina nije igrao u skupini UEFA natjecanja već se fokusirao samo na Hrvatski Telekom Prvu ligu i Hrvatski kup.

Dinamo nije baš dobro krenuo u proljetni dio sezone, a zbog kvalitete konkurenata bilo je potrebno ubaciti u višu brzinu. Dogodilo se suprotno, Modri se nikako nisu mogli izdignuti i krenuti sigurno prema trofejima. Nakon utakmice 25. kola Hrvatski Telekom Prve lige i 1:4 poraza od NK Lokomotiva u ožujku 2018., Mario Cvitanović podnio je na konferenciji za medije ostavku na mjesto glavnog trenera prve momčadi.

Njegovu je ulogu tada preuzeo Nikola Jurčević koji je sa svojim pomoćnicima momčad vodio dva mjeseca. Modri su tijekom ta dva mjeseca upisali dosta slabe rezultate, nije se napredovalo u željenom smjeru i Izvršni je odbor kluba odlučio da treba ponovno pronaći neko novo rješenje. Šest utakmica i samo jedna pobjeda - protiv Hajduka na Poljudu, pa porazi od Rijeke, Rudeša i Lokomotive u trenucima kad je Dinamo trebao što prije osigurati naslov prvaka, rezultirali su smjenom trenera Jurčevića.

NASLOV PRVAKA I POBJEDA U KUPU

Na klupu Dinama stigao je u svibnju Nenad Bjelica s bogatim igračkim i trenerskim iskustvom. Posljednji trenerski angažmani bili su u Italiji gdje je dvije sezone vodio drugoligaša Speziju, a od 2016. do 2018. obnašao je dužnost trenera u poljskom Lechu iz Poznana s kojim je do završnice sezone bio u borbi za titulu. Bjelica i njegov stručni stožer vodili su Modre u dvije utakmice do kraja sezone - zadnja prvenstvena utakmica u kojoj je modra momčad slavila 3:1 protiv Intera iz Zaprešića i proslava naslova prvaka Hrvatske (naslov je Dinamo matematički osigurao par dana ranije) i finale Kupa s Hajdukom u Vinkovcima (1:0 pobjeda Dinama). Trener Bjelica odlučio svoje obje zlatne medalje predati bivšem treneru Cvitanoviću, dok su pomoćnici novog trenera odlučili napraviti isto i predati svoje medalje članovima tadašnjeg Cvitanovićeva stožera koji je momčad vodio veći dio sezone, posebno jesenski dio gdje je Dinamo uvjerljivo dominirao.

Dinamo je tako dosta napetu i turbulentnu sezonu završio kao prvak Hrvatske i osvajač Kupa te je vratio na Maksimir dvostruku krunu.

POVIJESNA SEZONA 2018-19

U ovoj sezoni Plavi nisu uspjeli izboriti mjesto u grupnoj fazi Lige prvaka, ali su nastupanjem u Europa ligi postigli jedan od povijesnih uspjeha kluba - proljeće u Europi i zatim plasman u osminu finala natjecanja nakon dugih 49 godina.

U play-offu Lige prvaka Dinamo je nažalost ispao od Young Boysa (ukupni rezultat 2:3), ali to se na kraju nije pokazalo kao veliki neuspjeh jer su Plavi apsolutno dominirali kroz Europa ligu.

Klub je ždrijebom dobio mjesto u skupini D gdje je igrao protiv klubova Fenerbahce, Anderlecht i Spartak Trnava te kroz 6 utakmica pokazao apsolutnu nadmoć i dokazao tko je najbolji u skupini. Pune tribine stadiona Maksimir s kojih su tisuće navijača bodrile igrače dovele su do toga da dečki ostave srce na terenu u svakoj utakmici. Tako je zaista i bilo. Uz četiri pobjede i dva remija kao prvoplasirana momčad skupine Plavi su izborili mjesto u idućoj fazi natjecanja i nakon 49 godina osigurali ''proljeće u Europi''.

Fantastičan uspjeh za igrače, stožer, klub, navijače, Zagreb, hrvatski nogomet. A vjerujemo da neće stati samo na tom uspjehu ove sezone. (Grupna faza Europa lige: Dinamo - Fenerbahce 4:1, Anderlecht - Dinamo 0:2, Spartak - Dinamo 1:2, Dinamo - Spartak 3:1, Fenerbahce - Dinamo 0:0, Dinamo - Anderlecht 0:0)

Ako gledamo samo statistiku u prvom dijelu sezone 2018/19.: Dinamo je odigrao 33 službene utakmice, upisao 24 pobjede, sedam remija i samo dva poraza u cijeloj polusezoni (Young Boys, Rijeka). Impresivni rezultati...

Plavi su tako pred 20 tisuća navijača na stadionu Maksimir protiv Spartaka ostvarili jedan od povijesnih uspjeha, kakav je Dinamo posljednji put doživio davne 1970. godine.

Euforija je vladala Zagrebom, a u prvoj utakmici šesnaestfinala Europa lige momčad trenera Bjelice pred svojim je navijačima upisala nesretni 1:2 poraz od Viktorije Plzen. Unatoč negativnom rezultatu optimizma kod igrača, stožera i navijača nije nedostajalo. U uzvratnom susretu u Češkoj Dinamo je izdominirao i uz 3:0 pobjedu te s ukupnih 4:2 prošao u osminu finala Europa lige.

U ovoj fazi protivnik je zagrebačkih plavih bila jaka Benfica, a upravo je taj portugalski klub na kraju zaustavio Dinamo u europskom pohodu u ovoj povijesnoj sezoni. U prvoj utakmici Dinamo je slavio 1:0 na Maksimiru pred gotovo 30 tisuća navijača, ali u uzvratu je Benfica preokrenula priču i slavila 3:0 u Lisabonu. Portugalski klub tako je pred svojim navijačima osigurao prolaz dalje, a veliki uspjeh Dinama ostaje upisan kao jedan od povijesnih pothvata te sjajne talentirane momčadi.

Što se tiče ostalih uspjeha koje je GNK Dinamo ubilježio tijekom 2018. godine tu su Sporto nagrada za najbolji sportski klub u Hrvatskoj u 2018. godini, CAFE nagrada - nagrada partnera UEFA-e za aktivnosti za navijače s invaliditetom i promicanje integracije osoba s invaliditetom u nogomet, a konkretno za aktivnost ''VIP doživljaj utakmice za navijače s intelektualnim teškoćama'' (travanj 2018.).

Na jesen 2018. godine Dinamo je dobio veliko prizanje i od strane međunarodne organizacije Peace and Sport koja djeluje pod pokroviteljstvom princa Alberta od Monaka. Naime, hrvatski je prvak bio nominiran kao jedna od tri najbolje organizacije po pitanju društveno odgovornih projekata i promicanja mira kroz sport. Dinamo je bio jedini nominirani nogometni klub iz ovog dijela Europe, a iako ova nagrada nije stigla na Maksimir klub je za sve aktivnosti koje provodi dobio veliko priznanje.

Od strane Sportskog Saveza Grada Zagreba GNK Dinamo nagrađen je za najbolju mušku ekipu 2018. godine, dok je trener Nenad Bjelica dobio nagradu za najboljeg nogometnog trenera. Kod individualnih nagrada treba spomenuti i onu koju je primio mladi Dani Olmo - nagradu za najboljeg igrača prema izboru kapetana svih hrvatskih prvoligaških klubova i tportala.

JUBILARNI 30. NASLOV PRVAKA

U sezoni 2018/19. Plavi su matematički osigurali naslov prvaka šest kola prije kraja prvenstva, u travnju 2019., nakon što su veći dio sezone proveli kao uvjerljivo vodeća ekipa Hrvatski Telekom Prve lige. 

Momčad trenera Nenada Bjelice naslov je osigurala s ukupno 79 bodova nakon 30 kola (25 pobjeda, 4 remija i tek jedan poraz), a modra delegacija ovaj je trenutak dočekala u Koprivnici gdje su Plavi 19. travnja pogotkom Amera Gojaka slavili 1:0 protiv Slaven Belupa.

Ovo je 20. naslov prvaka u Republici Hrvatskoj za zagrebačke Plave, a ukupno jubilarni 30. u povijesti kluba.

Iako u finalu Hrvatskog kupa nisu uspjeli obraniti dvostruku krunu (Rijeka je u Puli na Aldo Drosini slavila 3:1 i proslavila osvajanje Rabuzinova sunca), igrači Dinama u posljednjem su kolu HT Prve lige, na stadionu Maksimir upisali veliku 3:1 pobjedu protiv Hajduka (Gavranović dva pogotka, Hajrović jedan) i proslavili naslov prvaka Hrvatske za sezonu 2018/19.

Plavi su sezonu završili na uvjerljivo vodećem mjestu prvenstva, s 29 pobjeda, 5 remija i samo dva poraza. Postigli su 74 pogotka, a primili 20.

Momčad trenera Bjelice ostvarila je 92 boda, što je 25 bodova više od prateće Rijeke i 30 od Hajduka. Dinamu je ovo 20. naslov prvaka Hrvatske, a ukupno 30. naslov nacionalnog prvaka. Upravo iz tog razloga Dinamo će od sada ponosno nositi treću zvjezdicu na dresu.

Dominacija na domaćoj sceni, blistave izvedbe u Ligi prvaka, gromkih 4:0 protiv snažne Atalante uz hat-trick Mislava Oršića, a sve to garnirano atraktivnom igrom uz dašak nogometnoga romantizma i potezima za pljesak... Tako je Dinamo izgledao u najvećem dijelu sezone 2019/’20. u kojoj je upisao svoj 21. naslov prvaka u Prvoj HNL, a 31. ukupno, i u kojoj je sedmi put zaigrao u skupinama Lige prvaka.

Ovu sezonu pamtit ćemo nažalost i po dvjema nepogodama koje će ostaviti snažan trag na budućnost nogometa: globalnoj pandemiji koronavirusa i potresu u Zagrebu 22. ožujka 2020. godine. Neizvjesno je kakav će “krater” pandemija dugoročno ostaviti na globalnom tržištu i u kojoj će mjeri promijeniti dosadašnje navike, standarde i nogometni poredak u svijetu. No, izvjesno je da je zagrebački potres, najsnažniji u zadnjih 140 godina, dodatno ogolio problem maksimirskoga stadiona. Uslijed podrhtavanja tla istočna tribina zbog sigurnosnih razloga do daljnjega ostaje izvan upotrebe, a upitna je i južna strana stadionskoga kompleksa. U takvim je okolnostima teško predvidjeti koliko će dugo i u kakvim uvjetima Dinamo još moći egzistirati na ovom objektu.

Liga prvaka

U samome sportskom dijelu Dinamo je načinio značajan iskorak, posebice na europskoj sceni. Nažalost, tri završne minute u sučevoj nadoknadi vremena u maksimirskom dvoboju protiv Shakhtara u skupini Lige prvaka ući će u povijest kao jedan od najtužnijih raspleta u sjećanjima Dinamovih kibica. Od naoko sigurne pobjede i vodstva s 3:1 koje su plavi imali u rukama još u trećoj minuti sučeve nadoknade, u nevjerojatnom su raspletu ipak primili dva gola koja su ih na kraju koštala europskoga proljeća. Nijanse su dijelile Dinamo od plasmana u sljedeći krug Lige prvaka. No, lijepa je spoznaja da je u toj, najvišoj razini svjetskoga nogometa, Dinamo bio konkurentan i da je praktički do zadnjega trenutka bio u igri za plasman u osminu finala.

Na putu do skupine Lige prvaka plavi su preskočili gruzijski Saburtalo iz Tbilisija, potom efektnom igrom nadvisili mađarski Ferencvaros svladavši ga sa 4:0 u gostima da bi na zadnjoj stepenici nadvisili norveški Rosenborg. No, maestralna pobjeda na otvaranju natjecanja u skupini, 4:0 protiv Atalante, i dva remija protiv Shakhtara nisu bili dovoljni za europsko proljeće.

Superkup i novi naslov prvaka

Momčad je na domaćoj sceni, na samom otvaranju sezone, osvojila Superkup pobijedivši Rijeku s 1:0 da bi potom suvereno dohvatila treći uzastopni naslov prvaka, odnosno 14. u prethodnih 15 sezona. Naslov su osvojili s 15 bodova prednosti u odnosu na doprvaka Lokomotivu.

Bila je to, nadalje, sezona u kojoj je kapetan Arijan Ademi postao najtrofejniji igrač u klupskoj povijesti. U Dinamovu je dresu osvojio 17 pokala, jedan više od Tomislava Butine i Mihaela Mikića.

Momčad je na polusezoni napustio generator Dinamove igre, svojevrsni maksimirski “mastermind” Dani Olmo potpisavši za RB Leipzig. U travnju 2020. trener Nenad Bjelica i GNK Dinamo sporazumno su raskinuli suradnju, a nakon toga momčad je kratko vrijeme vodio Igor Jovićević. U srpnju iste godine, a prije početka nove sezone 2020/’21. momčad je kao glavni trener preuzeo sportski direktor Zoran Mamić.

Jovićević je, pak, prije dolaska na klupu prve momčadi, vodio Dinamo II i juniore u UEFA Youth League, Ligi prvaka mladih, i pritom ponovio dojmljiv rezultat iz prethodne sezone. Jovićevićevi “fakini”, kako su ih od milja nazvali mediji, još su prošle sezone došli do četvrtfinala gdje ih je tek na 11-erce zaustavio Chelsea. Ove su sezone ponovno došli među osam najboljih tako što su putem svladali Atalantu, Manchester City, Shakhtar, kijevski Dynamo, Bayern... Njihov je četvrtfinalni dvoboj protiv Benfice odgođen zbog pandemije koronavirusa.

Sezona 2020/21. - jedna od najuspješnijih u povijesti

Dinamo je ispisao povijesnu sezonu, ujedno i jednu od najuspješnijih u povijesti kluba dugoj 110 godina. Unatoč epidemiji koronavirusa, nogomet je ''preživio'', a plavi su na kraju sezone uzeli oba hrvatska trofeja i ostvarili povijesni rezultat u Europi.

Momčad je osvojila naslov prvaka Hrvatske uz prvo mjesto u ligi, tri kola prije završetka upisavši 5:1 pobjedu protiv HNK Rijeka na stadionu Rujevica. GNK Dinamo naslov je osigurao u 33. kolu uz 10 bodova prednosti ispred prateće momčadi NK Osijek u tom trenutku. Plavi su naslov prvaka službeno potvrdili 1:0 pobjedom protiv HNK Šibenik u 36. kolu prvenstva na stadionu Maksimir, uz osam bodova prednosti ispred drugoplasirane ekipe. Dinamo je u prve 24 utakmice, zaključno s 25. kolom, kormilario trener i sportski direktor Zoran Mamić koji je odstupio uslijed sudske presude obznanjene uoči uzvrata osmine finala Europa lige protiv Tottenhama. Sezonu je u velikom stilu kraju priveo njegov asistent i nasljednik Damir Krznar koji je preuzeo funkciju glavnog trenera prve momčadi.

Ovaj je trofej 22. osvojeni pokal hrvatskog prvaka te ukupno 32. naslov nacionalnog prvaka. Istovremeno je to 15. osvojeni naslov prvaka u posljednjih 16 godina.

Dinamo se okrunio i titulom pobjednika Hrvatskog nogometnog kupa te je vratio dvostruku krunu na Maksimir. Klub je ove sezone osvojio 16. trofej Rabuzinovo sunce u Hrvatskoj, a ukupno 23. nacionalni kup u povijesti kluba.

Istovremeno se Dinamo u ovoj sezoni borio na dva fronta, u domaćim natjecanjima i pod reflektorima europskih natjecanja. Iako je u posljednjem kolu kvalifikacija za UEFA Ligu prvaka ispao od mađarske momčadi Ferencvarosi TC, plasman zagrebačkog kluba u grupnu fazu Europa lige gdje se Dinamo natjecao s klubovima Feyenoord, CSKA i Wolfsberg pokazat će se kasnije svojevrsnom dobitnom kombinacijom.

Proljeće u Europi donijelo je ogled Dinama i nogometnog velikana engleskog prvoligaša Tottenhama. Da se snovi ostvaruju i da je u nogometu uz rad, trud, kvalitetu i vjeru sve moguće dokazala je momčad plavih kada je uz zaostatak 0:2 iz Londona u Zagrebu na stadionu Maksimir odigrala utakmicu iz snova i srušila Engleze uz veliku 3:0 pobjedu i hat-trick Mislava Oršića. Dinamo je osigurao povijesno četvrtfinale Europa lige gdje je hrabro i dostojno branio boje svog kluba, unatoč konačnom prolasku momčadi Villarreala u samu završnicu natjecanja uz ukupnih 3:1.

Plave je samo 14 minuta dijelilo od toga da postanu jedina momčad koja nije primila gol u šest kola grupne faze u povijesti UEFA natjecanja. Izdržali su 525 minuta bez primljenog pogotka. Niti jedna ranija Dinamova momčad u povijesti nije povezala pet uzastopnih europskih utakmica bez primljenoga pogotka.

Ove su sezone postavljena i tri individualna rekorda. Bivši glavni trener prve momčadi Zoran Mamić na vrhu je povijesne ljestvice trenera s najviše europskih utakmica na Dinamovoj klupi. U ukupno 38 dvoboja upisao je 18 pobjeda, 6 remija i 14 poraza.

Kapetan Arijan Ademi preskočio je Sammira na vrhu povijesne klupske ljestvice s najviše odigranih utakmica u europskim natjecanjima. Sammir se zaustavio na 76, a Ademi na 84 nastupa.

Mislav Oršić postao je najbolji strijelac u europskim natjecanjima u povijesti kluba, uz ukupno 18 postignutih pogodaka.

Sezona za pamćenje...

Sezona 2021/'22 - peti uzastopni naslov i novo prezimljavanje u Europi

Dinamo je sjajnim izvedbama nastavio i u sezoni 2021/'22. gdje je već treći put u četiri godine izborio plasman u proljetni dio europskih natjecanja. Što zbog reorganizacije UEFA nadmetanja koje je podrazumijevalo uvođenje i trećeg natjecanja, UEFA Konferencijske lige, a što zbog slabijeg nacionalnog koeficijenta uvjetovanog ranim ispadanjima većine hrvatskih klubova na europskoj sceni, Dinamo je u Europu morao krenuti vrlo rano.

Već su na početku srpnja morali igrati u 1. pretkolu Lige prvaka gdje su svladali islandski Valur. Redom su nakon toga preskočili ciparsku Omonoiju, poljsku Legiju da bi ih potom zaustavio moldavski Sheriff koji je kasnije pružio i sjajne predstave u Ligi prvaka gdje je, primjerice, pobijedio Real usred Madrida, dok je u dvobojima protiv Shakhtara osvojio četiri boda i zauzeo treće mjesto u skupini.

Dinamo je preselio u Europa ligu gdje je na kraju zauzeo drugo mjesto u skupini što mu je osiguralo plasman u play-off, odnosno 1/16 finala, dakle novo prezimljavanje u Europi. Plavi su nadigrali Genk u gostima s 3:0, bečki Rapid u Zagrebu s 3:1, na svom terenu protiv Belgijanaca odigrali 1:1 da bi natjecanje završili velikom pobjedom protiv West Ham Uniteda u Londonu s 1:0 uz maestralan gol Mislava Oršića.

U 1/16 finala plave je u dvjema tijesnim utakmicama zaustavila Sevilla. Nakon slavlja domaćih u Španjolskoj s 3:1 maksimirski su nogometaši u uzvratu na svom terenu pobijedili s ipak nedovoljnih 1:0 u utakmici u kojoj su bili nadomak novom pogotku i produžetku.

Na domaćoj su sceni osvojili svoj peti uzastopni od čega 16. naslov prvaka u zadnjih 17 sezona. Dinamo je naslov osvojio sa sedam bodove prednosti u odnosu na drugoplasirani Hajduk, 10 više od trećeplasiranog Osijeka i 14 više od Rijeke koja se smjestila na četvrtom mjestu. Upravo je Rijeka, doduše, zaustavila plave na putu do obrane naslova pobjednika Kupa slavivši u četvrtfinalu u Zagrebu s 3:1.

Naslov prvaka tim je draži što ga je Dinamo osvojio u svojevrsnom tranzicijskom razdoblju jer je usred natjecanja ostao praktički bez srca veznoga reda: Lovro Majer i Kristijan Jakić otišli su u inozemstvo, dok je kapetan Arijan Ademi najveći dio jesenske polusezone bio ozlijeđen. Momčad je u natjecanje uveo trener Damir Krznar, početkom prosinca zamijenio ga je Željko Kopić dok je u zadnjih pet kola momčad vodio Ante Čačić.

U međuvremenu je Ademi povećao svoj konto kao rekorder na vrhu ljestvice igrača s najviše europskih nastupa u Dinamovu dresu u cijeloj povijesti. Dvobojem protiv Seville zaustavio se na 92 utakmice. S druge strane, Oršić se i dalje vijori na vrhu ljestvice najboljih Dinamovih strijelaca u povijesti europskih natjecanja pri čemu se nakon dvoboja protiv Seville zaustavio na 23 pogotka.

„Dinamo Zagreb ispisao je povijest“, stajalo je u tekstu objavljenom na službenoj stranici Međunarodnoga instituta za nogometnu povijest i statistiku, IFFHS. Institut je u svom izračunu uvrstio maksimirsku momčad na šesto mjesto najuspješnijih klubova u 2021. godini. Kako se među tom šestoricom nalaze i tri južnoamerička kluba, to znači da je Dinamo u takvom „logaritmu“ treći najbolji u Europi.

Na vrhu ljestvice je bio južnoamerički prvak, brazilski Palmeiras iz Sao Paula, s 322 boda, odmah iza je njegov ligaški suparnik iz Belo Horizontea, Atletico Mineiro, s 313, dok se na trećem mjestu, kao najbolji europski predstavnik, nalazi Manchester City s „okruglih“ 30' bodova. Četvrto mjesto dijele Chelsea i Flamengo iz Rio de Janeira s 289, dok je odmah iza njih Dinamo s 282. Top 10 zaključuju Bayern s 271, Real Madrid s 262, Ajax s 261 i brazilski Athletico Paranaense s 252 boda.

Parametri pri statističkom izračunu podrazumijevaju učinak momčadi u domaćim i međunarodnim natjecanjima unutar kalendarske godine. Uključena su isključivo natjecanja pod okriljem nacionalnoga saveza, Uefe i Fife. Nacionalna prvenstva kategorizirana su u četiri kvalitativna razreda, a sukladno tome određen je i način bodovanja za IFFHS-ovu ljestvicu najuspješnijih klubova.

Sezona 2022/23. - nastvak domaće dominacija i Europskog kontinuiteta

U premijernoj utakmici sezone 2022/23. Dinamo je stigao do prvog trofeja. 9. srpnja na stadionu Maksimir plavi su kao aktualni prvaci u utakmici SuperSport Superkupa igrali protiv osvajača Kupa Hajduka i slavili nakon boljeg izvođenja jedanaesteraca.

Odličan klupski kontinuitet u Europi početkom sezone donio je novo uspješno poglavlje. Dinamo je u kvalifikacijama za Ligu prvaka izbacio makedonski Shkupi, bugarski Ludogorets i norveški Bodø/Glimt te tako po osmi put u svojoj povijesti izborio nastup u najelitnijem europskom nogometnom natjecanju, u kojem su ždrijebani u skupinu s Chelseajem, Milanom i Salzburgom. Odmah na startu natjecanja po skupinama, plavi su ugostili londonski Chelsea, koji je samo godinu dana ranije osvojio uhati trofej, i pogotkom Mislava Oršića stigli do jedne od najvećih pobjeda u klupskoj povijesti koje ćemo se uvijek rado prisjećati. Nažalost, u preostalim utakmicama do kraja grupne faze natjecanja Dinamo je osvojio tek bod i njihova europska avantura okončana je do polusezone.

Individualne brojke za povijest

U domaćem prvenstvu klub je u jesenskom dijelu sezone bio uvjerljiv i nedodirljiv. U 16 odigranih utakmica ostvario je 13 pobjeda, dva neriješena rezultata i samo jedan poraz, koji je stigao u utakmici igranoj u nesnosnim i maglovitim uvjetima u Gradskom vrtu krajem listopada. Plavi su do završetka prvog dijela sezone zabili čak 48 pogodaka i primili njih tek 17, a naši Bruno Petković i Mislav Oršić podijelili su drugo mjesto na ljestvici najboljih strijelaca, oba s po osam postignutih zgoditaka. Spomenuti dvojac nastavio je poboljšavati svoje brojke i u rubrikama postignutih pogodaka u Europi. Mislav se zaustavio na njih 28 i najbolji je Dinamov europski strijelac u povijesti, a Bruno Petković je trenutno na njih 19.

Pojedinci iz kluba ostvarili su neke zapažene jubileje, a to poglavlje priče započet ćemo s našim velikim kapetanom Arijanom Ademijem, koji ih je imao dva! Naime, u gostujućem dvoboju play-offa Lige prvaka protiv Bodø/Glimta sredinom kolovoza Arijan je odigrao svoju 350. utakmicu u plavom dresu, a mjesec dana kasnije u 2. kolu Lige prvaka na San Siru protiv Milana je upisao i okruglih 100 nastupa što se tiče europskih utakmica. Sada već bivši nogometaš Dinama i veliki miljenik maksimirskih navijača Mislav Oršić je pak u derbiju protiv Osijeka koncem kolovoza upisao 200. nastup za Dinamo, a veliku brojku zaokružio je i vratar Dominik Livaković, čija je utakmica protiv Rijeke početkom rujna bila njegova 250. u europskom dresu.

Jubilej nešto manjih proporcija, ali ipak itekako značajan, ostvario je i naš virtuoz Josip Mišić, koji je u dvoboju sa Šibenikom početkom studenog upisao 100. nastup za plave. Usput rečeno, taj isti Mišić je u anketi organiziranoj na klupskim stranicama u izboru navijača proglašen najboljim igračem Dinama u prvom dijelu sezone.

Velike zasluge Dinamovih igrača za katarsku broncu

Svakako vrijedi spomenuti i Svjetsko prvenstvo koje je krajem godine održano u Kataru, a zbog kojeg je većina nacionalnih prvenstava, uključujući i SuperSport HNL, počela ranije, a na zimu doživjela dužu stanku od one uobičajene. Na spomenutom Mundijalu, ovog puta održanom u zimskom periodu, nastupilo je pet igrača iz Dinamove svlačionice. Dominik Livaković, Josip Šutalo, Mislav Oršić i Bruno Petković branili su hrvatske boje, dok je Sadegh Moharrami igrao u dresu Irana. Hrvatska je u Kataru osvojila broncu, svoju drugu uzastopnu medalju na svjetskim smotrama i treću ukupno, a igrači iz plave svlačionice dali su prilično velik obol tom uspjehu. Maestralan je bio Dominik Livaković, posebice u utakmicama protiv Japana i Brazila, u kojima je fantastično čuvao vrata tijekom 120 minuta igre, a još bolje kada je na red stigla drama jedanaesteraca, iz koje su "vatreni" oba puta izlazili kao pobjednici. Bruno Petković zabio je pogodak za izjednačenje protiv Brazila u 117. minuti, koji nas je odveo do upravo spomenutog raspucavanja i u konačnici, do prolaska dalje. Josip Šutalo odradio je odličnih 90 minuta u utakmici za broncu protiv Maroka, baš kao i Mislav Oršić, koji je na tom dvoboju zabio pogodak za, pokazat će se, konačnih 2:1 i novi veliki uspjeh hrvatske nacionalne selekcije. 

Iako je klub u zimskom prijelaznom roku ostao bez dvije velike uzdanice - kapetana Arijana Ademija i Mislava Oršića - na proljeće je Dinamo nastavio s šampionskim predstavama u domaćem prvenstvu, zahvaljujući čemu su dohvatili novi, ukupno 34. naslov prvaka u povijesti, 24. otkako je samostalne Hrvatske. Dva vrlo bitna kotačića plave mašinerije ostvarili su posebne jubileje, pa je tako Bruno Petković krajem veljače upisao 200. službeni nastup za Dinamo, a Stefan Ristovski je početkom svibnja stigao na okruglih 100. Također, bivši igrač Dinama koji je dao veliki obol obaranju europskih rekorada Kevin Theophile-Catherine početkom ožujka je ostvario jubilej od 150. utakmica za Dinamo. Tijekom sezone ime plavih konstantno se provlačilo kroz raznorazna istraživanja uglednog švicarskog nogometnog instituta CIES-a, koji već dugi niz godina našu školu prepoznaje kao jednu od najboljih i najuspješnijih u Europi. Rezime sezone 2022/23. su dakle osvojen Superkup, obrana naslova prvaka i nastavak kontinuiteta u Europi, gdje se Dinamo do samog kraja grupne faze Lige prvaka borio za europsko proljeće, a u pamćenju će ostati povijesna pobjeda protiv velikog Chelseaja na Maksimiru.

Po završetku natjecateljske sezone 2022/23. održan je Final Four lige nacija, na kojem je po prvi put nastupila i hrvatska nogometna reprezentacija. Dinamovi igrači su i u završnici tog turnira pokazali koliko su važni za "vatrene" - u polufinalnom dvoboju protiv domaćina Nizozemske u Rotterdamu Dominik Livaković, Josip Šutalo i Luka Ivanušec su počeli od prve minute, a Bruno Petković u igru je ušao početkom dodatnih 30 minuta nogometa nakon neriješenih 2:2 tijekom regularnog dijela utakmice. Petković je u tim produžecima zabio pogodak za 3:2 i pogurao nas prema konačnoj pobjedi 4:2 i prolasku u finale, u kojem je, nažalost, nakon raspucavanja jedanaesteraca bolja ipak bila reprezentacija Španjolske.

 

Sezona 2023/24. - jedna od najizazovnijih i najuspješnijih sezona u povijesti 

Sezona 2023/24. bila je miks izmiješanih emocija - zahtjevna, vijugava i po mnogočemu hirovita sezona koja je u konačnici završila na slavodobitan način, a zbog prethodno spomenutih emocija i izazova ispala je posebno slatka i nezaboravna.

Posebnu težinu cijeloj ovoj natjecateljskoj godini daje i zanimljiv statistički detalj: Dinamo je odigrao ukupno 59 službenih utakmica ove sezone što je apsolutni rekord u cijeloj klupskoj povijesti, dakle od 1911. godine do danas. Dosadašnji rekord držale su sezone 2013/’14. i 2018/’19. u kojima je momčad odigrala po 57 službenih dvoboja. U tom je opusu 51 utakmicu vodio trener Sergej Jakirović, a početnih osam njegov prethodnik Igor Bišćan.

Bila je to sezona u kojoj je u najglasnijem dijelu javnosti dominirao narativ o najslabijoj momčadi plavih u zadnjih nekoliko godina, o favoritu koji se odjednom prometnuo u autsajdera, narativ u kojem bi Dinamov naslov prvaka bio čak i iznenađenje... I tak: Dinamo je doista iznenadio – osvojio je svoj iznenađujući sedmi uzastopni naslov prvaka od čega iznenađujućih 18 u zadnjih 19 sezona. Taj je iznenađujući šampionski gen cijele momčadi, trenera i njegova stožera, kompletnog klupskog vodstva, omogućio plavoj eskadrili doletjeti do nove serije pokala i ponovno zaključiti sezonu s lovorikama.

U sezoni u kojoj je uglavnom bio u pomalo netipičnoj ulozi lovca, a ne lovine, u kojoj je većinom jurio bodovni zaostatak, hrvao se i sa suparnicima, ali i s negativnim medijskim kritikama, Dinamo je podvukao crtu ispod koje, poput neonskog natpisa svijetli natpis: sezona 2023/’24. jedna je od najuspješnijih u klupskoj povijesti.

Sezonu su otvorili pokalom pobjednika Superkupa, na polovici natjecateljskog kalendara izborili europsko proljeće i potom dosegnuli osminu finala Konferencijske lige, osigurali novi naslov prvaka, a potom obasjali svoje vitrine i Rabuzinovim suncem – pokalom pobjednika Kupa...

Proljetne „nogometne delicije“ bile su pobjeda protiv španjolskog Betisa u play-offu knockout faze Konferencijske lige, odnosno 1/16 finala, dvije vezane pobjede u gostima protiv Hajduka, prvo u ligaškoj, a potom i u kup utakmici, a sve to garnirano s novim dvjema pobjedama protiv još snažnijega rivala, Rijeke, također obje u gostima i također u prvenstvu i u Kupu...

Ovakav brzopotezni „prelet“ brojki i statistike jasno ilustrira Dinamovu rezultatsku i kvalitativnu „vremensku lentu“ u koju se skladno uklopila i aktualna generacija plavih nogometaša predvođena trenerom Sergejom Jakirovićem.

I ovaj je put Dinamo morao tražiti jednadžbu kako „pomiriti“ nastupe na domaćoj i europskoj sceni, kako u „logaritamskim tablicama“ pronaći rješenje kojim bi bezbolno i što uspješnije dozirao energiju, slagao momčad i stvarao rezultate na oba ova kolosijeka i time ispunio velika očekivanja i visoke standarde koje je ranijih godina nametnuo samome sebi.

U natjecateljsku je godinu krenuo s trenerom Igorom Bišćanom koji je mirnim plovom doveo Dinamo do naslova u završnici prošle sezone, a na startu nove odmah osvojio i Superkup. No početni poraz protiv Hajduka u utakmici kojoj je Dinamo vodio s 1:0 i propustio iskoristiti 11-erac za povećanje vodstva, dvije odgođene utakmice 4. i 5. kola, gurnuli su plave u bodovni minus praktički od samog starta pri čemu je ljestvicu gotovo cijele jeseni remetio i taj nesklad broja odigranih utakmica gdje su plavi stalno imali dva nastupa manje... Tako je, primjerice, početkom kolovoza, dan prije gostovanja kod Slavena Belupa, maksimirska momčad imala čak 12 bodova zaostatka za tad vodećim Hajdukom. Bilo je to, dakako, u trenutku kad su plavi imali i tri utakmice manje.

Bišćan je na startu europske sezone uvjerljivo preskočio Astanu nakon čega su uslijedile neugodne i već mnogo puta opisane scene u 3. pretkolu Lige prvaka protiv grčkog AEK-a. Neredi na ulicama Atene uz kobne posljedice gdje je život izgubio jedan domaći navijač, nekorektni i zlonamjerni istupi AEK-ovih čelnika zasjenili su sportsku tematiku. Domaćin prve utakmice trebao je biti AEK u Ateni 8. kolovoza. Dinamo je dan ranije doputovao u Grčku, ali u večernjim satima uslijedili su ulični neredi u kojima je život izgubio 29-godišnji Michalis Katsouris, pripadnik AEK-ove navijačke grupe. Utakmica je uslijed tragičnog događaja odgođena što je uvjetovalo i drukčiji raspored. Zagrebački dvoboj 15. kolovoza trebao je, prema prvotnom rasporedu, biti uzvrat. Termin je na kraju ostao isti, ali umjesto uzvratne, to je postala prva utakmica. Uzvrat je prebačen na subotu, 19. kolovoza, u Ateni što je, pak, značilo i automatsku odgodu Dinamove prvenstvene utakmice protiv Varaždina u Maksimiru. AEK je u Zagrebu pobijedio s 2:1, kasnije je u uzvratu Dinamo sve do sučeve nadoknade vremena vodio 2:0 da bi potom primio dva pogotka i tako skliznuo u play-off Europa lige.

Bila je to ujedno i zadnja utakmica u kojoj je za Dinamo nastupio naš znameniti vratar i reprezentativac, Dominik Livaković. Oprostio se nakon dulje od sedam godina provedenih u klubu i odigrane 293 službene utakmice. U ovoj se utakmici i Josip Šutalo oprostio od Dinama u kojem je boravio od svoje 14. godine, još od ljeta 2014.

Nakon uzvrata protiv AEK-a abdicirao je trener Bišćan, a na klupu sjeo aktualni strateg Jakirović koji je, dakle, iznio najveći dio aktualne natjecateljske godine. U prvenstvenu je završnicu krenuo s „turbo punjačem“, s čak 11 uzastopnih pobjeda. Momčad je ove sezone vodio u 51 službenoj utakmici i ostavio je na vrhu s osam bodova prednosti u odnosu na prvog pratitelja Rijeku i dvoznamenkastom razlikom u odnosu na ostale konkurente.

Jakirović je debitirao zagrebačkom pobjedom protiv praške Sparte s 3:1 u play-offu Europa lige. Bila je to ujedno i prva utakmica u kojoj je maksimirski maestro Bruno Petković nastupio u ulozi kapetana... Dinamo je tom prilikom dohvatio svoju 150. pobjedu u povijesti europskih klupskih natjecanja. Ali i taj je dvoboj donio oproštaj još jedne Dinamove vedete. Nakon ove je utakmice Luka Ivanušec napustio Dinamo nakon četiri godine provedene u klubu i odigranih 175 službenih utakmica. No zato je debitirao mladi Luka Stojković koji bi po talentu i nogometnom šmeku trebao biti dostojan nasljednik...

Ali već na sljedećem izlasku na teren, i to na zagrijavanju, Stojković se ozlijedio i morao pauzirati sve do zadnjeg kola, dakle praktički do završetka sezone. Bilo je to neposredno uoči dvoboja protiv Rijeke.

Uzvrat u Pragu, pak, razmrvio je nade plavih, Česi su slavili s 4:1 iako je Dinamo tri minute prije kraja imao produžetak u rukama... Kako god, europsku je sezonu nastavio u skupini Konferencijske lige.

Uslijedila je premijerna Dinamova utakmica na novoizgrađenom osječkom stadionu Pampas, službenog sponzorskog naziva Opus arena. Plavi su u sučevoj nadoknadi s dva Petkovićeva 11-erca preokrenuli vodstvo domaćih u svoju pobjedu, 3:2. Dvoboj pamtimo i po zanimljivom štiklecu: Marko Bulat zaradio je pljesak osječke publike kad je, prilikom izvođenja slobodnog udarca, mirno dodao loptu domaćoj obrani kao znak fair-playa.

Pobjedu protiv Slavena Belupa, pak, pamtimo po povratku Dinamova kapetana: Arijan Ademi odigrao je svoju prvu utakmicu po povratku iz Kine. Dan ranije su maksimirski “senatori”, nositelji Dinamove igre, plavi kapetan Ademi i dokapetan Petković na press konferenciji predstavili nove ugovore s klubom. Obojica su igrača na utakmici protiv Slavena Belupa zaradili ovacije uz skandiranje njihovih imena – Petkoviću za vrijeme utakmice, a Ademiju prilikom ulaska na teren. Štoviše, znameniti Dinamov kapetan odavno je već apsolutni rekorder po broju trofeja u Dinamovoj povijesti, a zalihu je pojačao dvostrukom krunom i time broj pokala u maksimirskom klubu povećao na gotovo nestvarnih 24.

No Petkovićeva ozljeda zbog koje je pauzirao gotovo dva mjeseca uvelike su usmjerila Dinamov jesenski hod. Nadovezali su se porazi u Velikoj Gorici u sučevoj nadoknadi i dva uzastopna protiv češke Viktorije u Europi. Oba su puta Česi pobijedili s 1:0, i to oba puta iz 11-erca, ali još pamtimo kako je Bulat u onoj zagrebačkoj utakmici dvaput iz slobodnih udaraca pogodio okvir gola, prvo vratnicu pa gredu.

Dinamo je u prvenstvu nerijetko zabijao upravo u sučevoj nadoknadi. Iako su mnogi u javnosti to tretirali kao sreću, točnije bi bilo ustvrditi da je to bila – sreća u nesreći. Jer u većini je tih utakmica Dinamo stvarao prilike, pogađao okvir gola ili su vratari činili čuda...

Protiv Lokomotive u Maksimiru preokretom je došao do pobjede s dva gola u sučevoj nadoknadi, u Varaždinu je u istoj fazi utakmice izborio bod nakon što je prethodno propustio brojne prilike... U završnici je zabio i za novo slavlje protiv Osijeka.

Pobjedom protiv Ballkanija plavi su uzvratili Kosovarima za raniji poraz u Prištini, a s tih zagrebačkih 3:0 izborili svoje četvrto europsko proljeće u zadnjih šest sezona. No domaće proljeće otvoreno je iznenađujućim posrtajem u gradskom ogledu protiv Lokomotive u Maksimiru. Nekadašnji Dinamov napadač Duje Čop zavukao je hat-trick u pobjedi lokosa s 3:0.

Ambijent je popravio – Betis. Dinamo je prvi put, u svom sedmom pokušaju u povijesti, na europskoj sceni iz natjecanja izbacio španjolskog predstavnika. Petković je isprovocirao i potom realizirao kazneni udarac za pobjedu u Sevilli 1:0, nakon čega su plavi, uz zagrebačkih 1:1, prošli dalje.

U junaka se prometnuo i vratar Ivan Nevistić kojeg posebno pamtimo po zagrebačkoj pobjedi protiv Varaždina s 1:0 kad je obranio 11-erac u 81. minuti i potom u sučevoj nadoknadi zaustavio novu veliku priliku.

Puno je simbolike i u maksimirskom dvoboju protiv Rijeke, u jednoj od onih utakmica koje su uvelike usmjerile sezonu. Fran Brodić zabio je za 1:0, i to duboko u nadoknadi.

Upravo nekako u to vrijeme buknula je VAR afera s audio snimkama međusobne komunikacije sudaca na utakmicama Prve HNL. Rezultat je bio regrutiranje inozemnih djelitelja pravde.

No u međuvremenu je Dinamo gostovao u Osijeku gdje je u sučevoj nadoknadi izborio bod, a odmah potom ulovio i obećavajuću prednost s 2:0 protiv PAOK-a u prvoj utakmici osmine finala Konferencijske lige. Petković je tada povećao svoj ukupni učinak na ljestvici najboljih Dinamovih strijelaca u povijesti europskih natjecanja. Na vrhu je i dalje Mislav Oršić s 28 pogodaka, a drugi je Petković koji se primaknuo na 26.

Ubrzo potom, u nedjelju u podne, 10. ožujka, dakle na dan utakmice protiv Slavena Belupa, u glavnoj loži maksimirskog stadiona održana je izborna Skupština kluba na kojoj je Velimir Zajec postao novi predsjednik Dinama. Uvertira u Skupštinu bila je burna, mjesecima je ova tema okupirala javnost. Na velikom parkiralištu podno zapadne tribine za vrijeme Skupštine su se okupili brojni navijači koji su skandiranjem i pirotehnikom uz detonacije i topovske udare pružili podršku novom predsjedniku Zajecu.

Ipak, slavlje je nakratko pokvario uzvrat u Solunu gdje je PAOK obilato nadoknadio zaostatak iz prve utakmice i pobijedio s 5:1. Završetak europske sezone značio je da se Dinamo može potpuno posvetiti domaćim natjecanjima i pritom napokon odraditi i poneki trening što je u onakvom pretrpanom rasporedu bilo gotovo neizvedivo.

Kako god, dvije vezane pobjede u Splitu, u prvenstvu uz suđenje Nijemca Daniela Sieberta, pa u Kupu uz dijeljenje pravde Talijana Fabija Maresce, plavima su raširile krila prema trofejima. Prvenstvena je utakmica odigrana na Veliku subotu, a Dinamovi su nogometaši na travnjak iskoračili u drevnom ruhu, u svijetlo plavoj retro garnituri iz 1920-ih godina, iz doba dok je purgerski klub nosio naziv Gradjanski, u prvom plavom klupskom dresu u povijesti. 

Pet dana kanije na istom su terenu s istovjetnih 1:0 pobijedili Hajduk i u borbi za finale Kupa. I opet je čovjek odluke bio maestro Petković: u prvoj je splitskoj utakmici sam zavukao loptu u mrežu, dok je u drugoj silovito potegnuo, vratar odbio, a Sandro Kulenović pritrčao i zabio za pobjedu.

Na sve to naslonila se i iznimno važna pobjeda protiv Lokomotive u Kranjčevićevoj čime je nakratko, na samo dva i pol sata, Dinamo izbio na prvo mjesto prvenstvene ljestvice, i to prvi put u ovoj sezoni. U sljedećem kolu plavi su slavili u Varaždinu i time trajno izbili na vrh.

Dinamov znameniti kapetan, vođa i jedan od glavnih motora u zadnjih gotovo desetljeće i pol, Arijan Ademi, te je subote u Varaždinu potpisao dojmljiv jubilej: odigrao je svoju 400. službenu utakmicu za Dinamo. Na vrhu se i dalje vijori apsolutni rekorder, proslavljeni plavi vratar Dražen Ladić, s 468 službenih nastupa. Ademi je drugi na povijesnoj ljestvici.

U dvoboju čiji je zaplet pomiješao žanrove drame, trilera i akcije Dinamo je u gostima, preokretom u završnim minutama, pobijedio Rijeku s 2:1 što znači da se tri kola prije kraja nadmetanja vijorio na vrhu s četiri boda više u odnosu na svoga riječkog pratitelja, glavnog konkurenta u borbi za naslov prvaka. A taj je naslov matematički osigurao u sljedećem kolu protiv Osijeka.

Neposredno uoči uzvrata finala Kupa izbornik hrvatske reprezentacije, Zlatko Dalić, objavio je popis igrača za Europsko prvenstvo u Njemačkoj. Među kandidatima su Bruno Petković i Martin Baturina, a u krugu nacionalne A momčadi prvi put je i mladi maksimirski vezist, Petar Sučić, koji je ovom prilikom dobio pretpoziv. Bila je ovo, dakle, sezona pune afirmacije Dinamova mladića koji je na ljetne pripreme uskočio iz drugog plana i vrlo brzo se nametnuo sjajim igrama i ponašanjem.

Dinamo je cijelu priču, dakle, garnirao i s dojmljivih 3:1 u uzvratu finala Kupa na Rujevici i time potpisao jednu od rezultatski najuspješnijih sezona u klupskoj povijesti. Rekli bi purgeri: i to ti je tak...

Dugo se razlijevala slavljenička jeka s maksimirskih tribina nakon posljednjeg kola, pobjednički zvon odzvanjao je Zagrebom i prelio se do duboko u noć na Trgu jer Dinamo je – 13. put u svojoj povijesti osvojio dvostruku krunu. Plavi su potpisali još jednu pobjedničku sezonu koja postaje dio povijesnoga, dojmljivog, uspješnog „plavog timelinea“...

Bila je to kraljevska proslava u kraljevskom ambijentu uz jasnu poruku – „Kralj ostaje kralj“! Baš se takav natpis ponosno kočio na transparentu razvučenom podno sjeverne tribine s plavim kibicima kao posveta maksimirskom „kralju lavova“.

Dinamovi igrači baš su takvom, lavovskom snagom, prokrčili put do novih trofeja, a sve začinili izlaskom na pozornicu na glavnom gradskom Trgu pred desetke tisuća navijača uz plave konfete, vatromet, odu „Dinamu u čast, u slavu prvaku“, gromke decibele uzavrelih tribina s kojih se slavljenička pjesma razlijegala svih 90 minuta i potom prelila na središnju proslavu u centru grada... „Kralj“ se te sezone okrunio – trostrukom krunom. Dinamo je osvojio Superkup, a u nastavku natjecanja i prvenstvo i Kup.