U Zagrebu su u prostoru Društva arhitekata Zagreba predstavljeni rezultati međunarodnoga arhitektonsko-urbanističkog natječaja za SRC Svetice – stadion Maksimir. Prvu nagradu osvojio je rad arhitektonskog studija VG13 Architects Studio Associato iz Italije kojeg potpisuju autori Tommaso Fantini i Alberto Rossi. Pobjednički rad podrazumijeva stadion kapaciteta 35.000 mjesta

Natječaj su pripremili Vlada Republike Hrvatske i Grad Zagreb, a proveo ga je DAZ, Društvo arhitekata Zagreba. Bio je otvoren od 20. ožujka do 17. srpnja ove godine pri čemu je pristiglo 88 radova iz više od 20 zemalja.

Rezultate s prikazom pobjedničkog rada i izgledom još četiri najbolje plasirana predstavili su predsjednica DAZ-a, Ana Boljar, predsjednik Ocjenjivačkog suda Toma Plejić te članovi Ocjenjivačkog suda: zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, ministar turizma i sporta Tonči Glavina i predsjednik GNK Dinamo, Zvonimir Boban. Ocjenjivački sud većinski su činili domaći i inozemni arhitekti i drugi stručnjaci, uz po jednog predstavnika Vlade Republike Hrvatske i Grada Zagreba. S autorom prvonagrađenog rada bit će ugovorena izrada idejnog, glavnog i izvedbenog projekta čime će početi projektiranje novoga nogometnog stadiona kao preduvjet za ishođenje lokacijske i građevinske dozvole i pripremu cjelokupne dokumentacije za javnu nabavu izvođenja radova.

Uklanjanje postojećeg stadiona očekuje se 2027. godine, a početak izgradnje novog objekta planiran je za 2029.

– Veliko je zadovoljstvo biti ovdje, ovo je veliki dan za sve dinamovce, za sve ljude koji vole nogomet. Vjerujem da će sve završiti s velikim i lijepim, fenomenalnim, jedinstvenim djelom. Dopustite mi da najiskrenije zahvalim našoj Vladi, predsjedniku Andreju Plenkoviću, ministru Tončiju Glavini koji je bio naš sudrug u žiriju... Također velika hvala Gradu Zagrebu i našem gradonačelniku Tomislavu Tomaševiću, našem pravom dinamovcu. Znam s koliko su ljubavi ovo radili. Zahvaljujem se i svim prijateljima u žiriju – istaknuo je predsjednik Boban.

– Bio je to lijep proces saznavanja mnogih stvari, prepoznavanja nekih koje nisi znao, sve je to prošlo na najbolji način. Niti će nam u Maksimir “doploviti neki nepristojni kruzer” niti će “sletjeti neki svijetleći svemirski brod”. Doći će struktura koja najdublje oslikava kulturu i urbani štih ovog grada. Oslikava i respektira povijest i tradiciju maksimirskog stadiona, štiti identitet i duh Dinama i dinamovaca. Na to smo posebno ponosni. Ovaj rad možemo shvatiti kao futuristički Maksimir.

Predsjednik Boban istaknuo je da će novi objekt imati i posebnu snagu gledajući iz nogometne perspektive.

– Obišao sam ponešto stadiona u životu, na nekima sam nešto odigrao, na ovome živio i toliko ga volio. Ovo je iznimno silna i moćna struktura. Kad suparničke momčadi budu dolazile imat će veliki respekt pa i strahopoštovanje. Isto tako, mogu zamisliti izlazak na stadion, okomitost i blizinu tribina, svu tu energiju, zasebnost sjeverne tribine. Ovo je bio jedan od rijetkih radova u kojem je sjever zasebna cjelina. Navijači su uvijek bili svoji, neovisni, takvi će i dalje biti i takvi trebaju biti. Mislim da će energija i atmosfera na stadionu biti nevjerojatno teški za suparnika i dobri za nas. To je iz nogometne perspektive. Nekako se kroz taj rad arhitekata i njihov respekt prema starom radu Vladimira Turine sačuvala duša starog Maksimira. Nju i dalje nosimo, to je dobro. Ovo smo mi, ovo je naš Maksimir. Vjerujem da će nam biti svima na ponos.

Jesu li moguće eventualne dorade na pobjedničkom radu?

– Vjerujemo u dobru sinergiju gdje će naša struka, naši arhitekti, u suradnji s talijanskim kolegama doći možda i do nekih poboljšanja. Ovo je skoro gotova ideja, ali vjerujem da postoji prostor, da će ići u poboljšanja, ali tako da se ne narušava autorski rad koji je po nama remek-djelo. Mi ćemo. dakako, napraviti i svoje komentare u nogometnom dijelu.

Dio javnosti možda je očekivao oblik zatvorene arene.

– Pitanje je što je to tradicija, identitet i duh starog stadiona. Ovo je duboki respekt baš za Dinamo, njegovu povijest i identitet. Iznad svega se razmišljalo o dinamovcima. A ako netko ima drukčije kriterije, drukčije ukuse, to je sloboda mišljenja. Evo, mi smo duboko uvjereni da smo donijeli najbolju odluku baš za dinamovce i Dinamo. Kao što dobro znate, sto ljudi, sto ćudi. Specifičnost stadiona? Moramo biti hrabri i živjeti s našim odlukama i njenim posljedicama. U ovom slučaju mislim da će posljedice biti briljantne. A što smo trebali? Izabrati neku običnu konfekcijsku tvorevinu, standardnu priču u kojoj ne znaš s kojeg stadiona dolazi notifikacija da je gol? Sve je isto. Ovo je nešto potpuno drukčije i urbano, zagrebački i dinamovski – zaključio je predsjednik Boban.

Sličnog je stava i gradonačelnik Tomislav Tomašević.

– Većinu članova žirija čini neovisna struka. Biralo ju je strukovno udruženje kako bi se osigurala neovisnost same odluke tako da bude stručna, a ne politička. Sve radove smo mjesecima gledali i o njima diskutirali, debatirali sa svim našim različitim perspektivama. I svi su bili šifrirani. Sve do same odluke, dakle do trenutka kad smo je potpisali, nitko od nas nije znao iza kojeg od ovih radova stoji koji studio. Podsjećam da je 30 godina obećavano da će se riješiti problem maksimirskog stadiona, različite gradske uprave su to pokušavale. Drago mi je da smo korak do toga da Zagreb konačno dobije pravi novi stadion. Bit će jedinstven, kad ga vidite odmah ćete pomisliti na Zagreb. Ovdje nema kopije nijednog stadiona u svijetu. On treba biti jedinstven za grad, ikoničan, a dobro je i što ima poveznicu s originalnim, izvornim stadionom Vladimira Turine. A to je ovaj pobjednički studio iz Italije najbolje prepoznao. Nikako nismo htjeli generički stadion kao još dvadesetak drugih u svijetu pri čemu ne znaš koji se gdje nalazi. Imali smo jasno definirane kriterije ocjenjivanja i bodovanja, kriterij ekonomičnosti, predvidljivosti u smislu trajanja radova i troškova.

Cijeli novi kompleks imat će i popratne sadržaje.

– Bit će tu garaža s 800 mjesta, tri terena za treninge od kojih će jedan imati tribinu s 1.500 mjesta što je, zapravo, “novi Hitrec-Kacian”. Anketni dio natječaja za potrebe Grada Zagreba tražio je i definiciju smještaja novog atletskog stadiona s oko 2.000 mjesta, rukometnog doma s oko 5.000, multifunkcionalne dvorane za košarku i futsal s oko 3.000 te prostor za rekreaciju i vježbalište na otvorenom. Trebalo je riješiti promet, novi terminal na Borongaju koji bi se povezao s izmještenom željezničkom stanicom, znači cjelinu koja rješava pitanje prometa i prilaza stadionu i kompleksu Svetice.

Gradonačelnik Tomašević ujedno je ponudio i neke vremenske okvire.

– Očekujemo da bi gradnja trajala 22 mjeseca, nadamo se da bismo do kraja 2030. godine mogli imati otvoren novi Maksimir.

Ministar Tonči Glavina također je istaknuo zadovoljstvo pobjedničkim radom, ali i cijelim procesom.

– Radi se o cijelom zahvatu u prostoru koji je ograničen mnogim arhitektonskim pozicijama, stambenom zonom, prometnicama, prirodom. Htjeli smo dobiti moderan nogometni stadion koji će biti ikoničan, jedinstven. Cijeli je proces bio jako zanimljiv i zahtjevan, pristiglo je 88 radova, svakom od njih posvetili smo jako puno vremena, imali smo priliku slušati struku i pojašnjenja, uistinu je odrađen jako velik posao, iznimno profesionalno i odgovorno. Svi mi koji smo uključeni imamo različite uloge u procesu – tu su struka, sportska zajednica, politika na nacionalnoj i gradskoj razini. Ali cijeli proces vidjeli smo istim očima, usuglasili se oko projektnog rješenja kojeg je struka procijenila najboljim. Vjerujem da će se najveća vrijednost ovog stadiona vidjeti onog trenutka kad bude završen i kad budu odigrane prve utakmice. I posebno želim istaknuti da se Vlada RH iznimno zauzela da se ovaj projekt riješi.

Svoju je ocjenu dao i arhitekt Toma Plejić, predsjednik Ocjenjivačkog suda.

– Ovo je specifično, jedinstveno i posebno. Ovo nije provincijalni izbor već izbor koji je autentičan, rad koji je potpuno drukčiji od ostalih 87. I to potpuno radikalno drukčiji. Možda nije očekivan, ali uzima DNA nekih prošlih vremena kad je stadion također bio autentičan, jedinstven, globalno relevantan i referentan, crpi iz njega energiju i transponira je u budućnost. To se rijetko kad događa. Ovo je čudo od raspleta događaja, čudo da je netko otkrio potencijale, genetiku i identitet ovog prostora.