Rečenica na prvi dojam zvuči posve uobičajeno: „zagrebački nogometaši ovoga će četvrtka nastupiti na stadionu Letna u Pragu...“ No, malo tko će spoznati kolika se, zapravo, povijesna simbolika i snaga kriju iza ovih riječi. U memorabiliji zagrebačkog nogometa “zlatna prašina” katkad krije brojne zanimljive priče i “štiklece”, a baš Prag i Letna ondje imaju i te kako značajno mjesto, i to još od drevnih vremena. Purgeri su u Pragu gostovali još prije 116 godina, dakle davne 1907., i to baš u četvrti Letna, u neposrednoj blizini sadašnjega Spartina stadiona.

Prilog o Pragu i nogometnom klubu Sparti pogledajte na Dinamo Plus: https://plus.gnkdinamo.hr/api/ott/socialshare?target=copy&referenceId=00dc8c75-430b-8d7f-0e03-b6232f3665a5&channelReferenceId=null&mobile=false&serie=false&operatorReferenceId=dinamo

Kad bismo se zaputili na simboličko putovanje vremeplovom kako bismo zavirili u (pra)početke zagrebačkoga pa i hrvatskog nogometa zastali bismo u kasnom lipnju 1907. U to doba, dakako, još uvijek nisu bili poznati termini „praško proljeće“ ili „hrvatsko proljeće“, ali upravo su osebujne političke prilike u tim početnim godinama 20. stoljeća uvjetovale organiziranje prijateljske utakmice praških i zagrebačkih nogometaša.

Predstavnici Slavije iz Praga uputili su poziv Zagrepčanima za gostovanje u njihovu gradu. Akciju su inicirala dvojica igrača PNIŠK-a, Česi Jan Todl i Josip Polivka, inače raniji članovi Slavije.

Tako je kombinirana zagrebačka momčad od igrača HAŠK-a i PNIŠK-a odigrala dvije prijateljske utakmice protiv Slavije u Pragu 23. i 26. lipnja 1907. Nastup zagrebačkih nogometaša u tim dvobojima predstavljen je kao gostovanje hrvatske reprezentacije. Zaigrali su s hrvatskim grbom na prsima uz prethodno intoniranje himne. Sučelili su se na igralištu Letna u neposrednoj blizini sadašnjega Spartina stadiona koji je ondje utemeljen 10 godina kasnije. Na praškoj Letni postojala su dva važna nogometna igrališta gotovo jedno uz drugo: Spartino i Slavijino.

Uostalom, i nogometni počeci u gradu Zagrebu vezani su baš uz Prag. Nakon što je Franjo Bučar na studiju u Švedskoj upoznao tada novu igru, nogomet, želio ju je predstaviti i Zagrepčanima, a u tu svrhu su prvu nogometnu loptu naručili iz – Praga.

Štoviše, i  naš je klub svoju prvu utakmicu u inozemstvu odigrao upravo u Pragu, i to na istom onom igralištu na Letni, u „predvorju“ sadašnjega Spartina zdanja. Gradjanski se prvi put na odlazak u inozemstvo, dakle izvan tadašnje Kraljevine SHS, odlučio u rujnu 1919. godine, i to na turneju u Češku gdje je u tjedan dana nastupio prvo u Pragu, a potom u Brnu i Plzeňu.

Zanimljivo je da je i nakon rata, sad već pod nazivom Dinamo, purgerski klub svoje prvo inozemno gostovanje, u ožujku 1946. godine, upriličio u Pragu odigravši dvije uzastopne utakmice protiv Sparte i Slavije, dan za danom.

Nogometni Zagreb s jedne kao  i Prag i samu Češku s druge strane vežu brojni povijesni detalji. Izdvojili smo 10 „štikleca“:

1. prva nogometna lopta u Zagreb stigla je iz Praga;

2. zagrebački nogometaši su kao predstavnici Hrvatske gostovali u Pragu još 1907. godine odigravši dvije uzastopne utakmice protiv Slavije;

3. Gradjanski je osnovan u Budějovičkoj restauraciji čiji naziv potječe od češkog grada Česke Budějovice;

4. naš je klub svoju prvu utakmicu u inozemstvu odigrao u Pragu 1919. godine;

5. naš je klub svoju prvu poslijeratnu utakmicu pod tada novim nazivom Dinamo odigrao u Pragu 1946. godine;

6. naš je klub svoju prvu utakmicu u povijesti europskih klupskih natjecanja odigrao u Pragu. Bilo je to 1958. godine u 1. kolu Kupa europskih prvaka, današnje Lige prvaka, protiv Dukle;

7. češki Spartak iz Brna, danas poznat pod nazivom Zbrojovka, bio je prvi Dinamov suparnik na putu do pokala Kupa velesajamskih gradova u sezoni 1966/'67.;

8. češka Viktoria Plzeň bila je Dinamov suparnik 2019. godine u prvom europskom proljeću nakon 49 godina posta;

9. igrač Sparte iz prve polovice 20. stoljeća, František Koželuh, kasnije je kao trener imao značajnu ulogu u razvoju zagrebačkog nogometa. U dva je mandata vodio HAŠK, bio je i trener Concordije. Upravo je Koželuh otkrio braću Zlatka i Željka Čajkovskog, kasnije velikane hrvatskog nogometa. Bio je aktivan i u tenisu gdje je pomogao i u izgradnji velike karijere Franje Punčeca;

10. Viktoria Plzeň prihvatila je, pripremila i nogometno „oblikovala“ Franju Wölfla, tadašnjeg juniora koji je kasnije postao, a i do danas ostao, najbolji strijelac u povijesti purgerskog kluba.