Tri gola prednosti moraju biti dovoljna... Tako je barem razmišljao veliki dio njemačke javnosti nakon što je Eintracht u Frankfurtu svladao Dinamo s 3-0 u prvoj utakmici polufinala Kupa velesajamskih gradova, kasnijega Kupa Uefe, odnosno Europa lige.

Nijemci su ipak uspjeli pomaknuti termin prve utakmice sa 24. svibnja na 7. lipnja i time dobiti nešto više vremena za odmor. Crveno-crni tada su bili drugoplasirana momčad Bundeslige, a kvalitetu su potvrdili u prvom okršaju pobijedivši Dinamo s 3-0. Bio je to, dakle, prvi od dva mitska polufinalna dvoboja.

I gotovo je nevjerojatno koliko je sličnosti u ova dva ogleda: u oba su slučaja domaćini uvjerljivo pobijedili, u oba su slučaja domaćini već nakon 15 minuta igre vodili s 2-0, u oba su slučaja ta prva dva gola postignuta u razmaku od dvije minute, od 13. do 15. Mrežu je u ovom prvom dvoboju zatresao Jürgen Grabowski iz 11-erca u 13. minuti da bi Walter Bechtold dvije minute kasnije efektnim udarcem lansirao loptu od vratnice u mrežu. Imali su plavi ubrzo potom dvije velike prilike, ponajprije Stjepan Lamza... Dinamo je uzdrmao i vratnicu, ali ipak ne i mrežu. Kasnije je, u 67. minuti, Wolfgang Solz povisio na 3-0.

Unatoč tako visokom rezultatu, i njemački su mediji isticali da je Dinamo tehnički odlična momčad pri čemu su posebice izdvajali Lamzu. Trener Elek Schwarz nakon dvoboja je naglasio da su Dinamovi igrači tehnički briljantni i čvrsti i da bi moglo biti problema u uzvratu. Slično je govorio i tadašnji predsjednik Fife, Sir Stanley Rous: “Dinamovi igrači su pravi umjetnici lopte, ali Eintracht je igrao moderan nogomet i zato je pobijedio.” No, u uzvratu je Dinamo obistinio Schwarzove “schwarzovske crne” slutnje i načinio povijesni podvig svladavši Nijemce s 4-0 u produžetku.