Teško je razabrati što je maksimirskim kibicima bilo draže: furiozan, napadački nogomet, povratak karizmatičnog virtuoza Roberta Prosinečkog, pet golova protiv Partizana u pretkolu Lige prvaka... Zagreb je tih dana, u ljeto 1997. godine, okupala nogometna euforija.

Dvaput pogođena greda i propuštene velike prilike ipak nisu bili dovoljni da Dinamo pobijedi već u prvom dvoboju u Beogradu. Bilo je 1-0 za Partizan. A onda je dupkom ispunjeni plavi vulkan eruptirao u uzvratu! Pet golova i bravurozna obrana jedanaesterca kojom je Dražen Ladić spriječio goste da se pokušaju „vratiti u igru“... Završilo je s nezaboravnih 5-0.

Jedan je od glavnih junaka utakmice bio Edin Mujčin, tadašnja maksimirska desetka, koji je bio u izvorištu akcija za čak četiri pogotka. U 13. je minuti s lijeve strane ubacio u kazneni prostor, lopta se odbila od Marka Viduke pa od Igora Cvitanovića, koji je vratio Viduki, a on iz okreta poslao loptu u kut.

Već dvije minute kasnije Damir Krznar petom je uposlio Mujčina, on zavrnuo na peterac, na glavu Cvitanoviću za 2-0. U 24. minuti Silvio Marić dojmljivom je minijaturom oteo loptu gostima, piruetom se “izvukao iz sendviča” dvojice suparničkih igrača, munjevito povukao napad, proslijedio Mujčinu, a on poslao Viduki, koji je otišao suviše desno i činilo se da je prilika propuštena. No, Viduka se othrvao čuvaru pa u padu, klizeći na lijevoj nozi, uspio nekako desnom uputiti loptu, koja je nezadrživo klizila po travi točno u suprotni kut za velikih 3-0.

Beograđane je tada „u igru“ pokušao vratiti francuski sudac Gilles Veissiere. Svi su na stadionu pomislili da je u Dinamovu kaznenom prostoru bila riječ o prekršaju u napadu. Svi, pa i igrači obiju momčadi. I dok su se i plavi i crno-bijeli lagano povlačili prema središtu igrališta, odjednom je postalo jasno da je Veissiere, ničim izazvan, dosudio jedanaesterac za Partizan. Loptu je na bijelu točku namjestio Dejan Vukićević, a Ladić – obranio. I ne samo obranio: Ladić je bekendirao loptu, Vukićević natrčao na odbijanac i ponovno snažno pucao, ali Dinamov je vratar opet čudesno obranio i time dodatno zapalio ionako zahuktalu maksimirsku atmosferu.

Samo šest minuta kasnije već je bilo 4-0. Opet je prste umiješao Mujčin. Dodao je udesno Mariću, on loptu propustio do Cvitanovića, koji se sjurio u kazneni prostor, zavrnuo nisko na bližu vratnicu, a Marić zakucao u mrežu. Pečat je uslijedio u 69. minuti, nakon filigranski uigrane akcije iz kornera. Prosinečki je iz kuta poslao loptu gotovo paralelno s gol-aut crtom, natrčao je Krznar, uputio „na recepciju“, dakle povratnu prema vrhu kaznenoga prostora, pritom ju je Vladimir Petrović preskočio prethodno fingirajući udarac, da bi je potom dočekao Cvitanović i torpedirao pod gredu za “maksimirsku plavu petardu”.