You have successfully confirmed your account
Please set your password before going on
Password reset link was sent to your email address. You can close this page and continue the process using the link provided in the email you received.
Registration successful. We have sent a confirmation link to your email address.
You have successfully confirmed your account
Please set your password before going on
You have chosen to reset your password
Please set a new password for your account
Join the Dinamo family!
Register and enjoy all benefits of using an account on Dinamo's website
Login and enjoy all benefits of using an account on Dinamo's website
Can't find what you're looking for?
Maybe some of the following will help you:
Pokrenuo je preokret u Dinamovoj pobjedi protiv Reala usred Madrida pred 120.000 gledatelja, jedan je od zapaženijih aktera sjajne momčadi plavih u sezoni 1978/'79. u kojoj je maksimirski klub osvojio (ne)priznati naslov prvaka u famoznom „slučaju Edmond Tomić“... To je tek dio crtica koje naslanjamo uz Ivicu Senzena, nekad popularno Dinamovo desno krilo, miljenika zagrebačke publike i „zvrka“ koji je svojim driblinzima i prodorima mučio suparnike bekove i stopere... Senzen je rođen na današnji dan, 4. svibnja 1951. godine u Sisku, i ovom prilikom GNK Dinamo želi mu sve najbolje, puno zdravlja i radosti povodom 71. rođendana.
Počeo je u sisačkom Metalcu, a 1970. godine prešao u Dinamo gdje je proveo gotovo cijelo desetljeće. Otišao je upravo u ljeto 1979. godine, neposredno nakon sezone u kojoj su plavi, u „slučaju Edmond Tomić“, sudskom presudom osvojili naslov prvaka koji tadašnji FSJ potom nikad nije uveo u svoju arhivu.
Nakon Dinama tri je godine nastupao za München 1860, potom Austriju Klagenfurt da bi se 1986. vratio igrajući za Inter Zaprešić, tadašnju Jugokeramiku, a od 1988. za Goricu, tadašnji Radnik, gdje je 1990. zaključio igračku karijeru.
Senzen je bio popularno desno krilo, po potrebi jurio i lijevom stranom, u kasnijoj fazi karijere ordinirao i u veznom redu.
U Dinamovu je dresu ukupno odigrao 447 utakmica čime je na 25. mjestu klupske ljestvice po broju nastupa. U tih je 447 dvoboja postigao 103 pogotka.
Možda najzapaženiji gol bio je u rujnu 1974. na gostovanju u Madridu gdje je Dinamo na travnjaku Bernabeua svladao Real Madrid s 4:3 pred 120.000 gledatelja. Nakon početnog vodstva domaćih s 2:0 upravo je Senzen u nastavku u 59. minuti bio strijelac za izjednačenje.
Na domaćoj je sceni, primjerice, sudjelovao i u rekordnoj pobjedi plavih u derbijima u Splitu, u lipnju 1972. slavili su s 5:1 pri čemu je izborio jedanaesterac za treći Dinamov gol.
Ipak, Hajduk je uzvratio 13 dana kasnije kad je u finalu Kupa u Beogradu pobijedio s 2:1, a jedini pogodak za plave postigao je upravo Senzen.
U toj je istoj sezoni, ali u ranijem, jesenskom dijelu natjecanja, bio dvostruki strijelac u maksimirskoj pobjedi u derbiju protiv Partizana s 2:0. Zabio je, primjerice, i za pobjedu protiv Crvene zvezde u Beogradu s 1:0 u prvenstvenom dvoboju u kolovozu 1977., a crveno-bijelima je mrežu tresao i ranije, također u ligaškoj pobjedi s 3:0 u srpnju 1976.
Bio je jedan od inicijatora nezaboravnog preokreta u 1. kolu Kupa Uefa ujesen 1977. godine protiv grčkog Olympiacosa. Grci su u prvom dvoboju pobijedili s 3:1, a u uzvratu su plavi slavili čak s 5:1 pri čemu je Senzen bi strijelac za 2:0.
Njegovu je ulogu svojedobno slikovito opisao popularni vratar Želimir Stinčić:
– Mogli smo držati loptu. Ja bih dodao Ivici Miljkoviću, on bi mi je vratio. Suparnik bi nas od ljutnje i nestrpljenja napao, a mi bismo s dva brzanca Dragom Vabecom i Ivicom Senzenom otvorili kontranapad u kojem bi Snješko Cerin zabio.
Kasnije je Senzen bio trener u mlađim uzrastima u velikogoričkom Radniku, vodio i neke niželigaške klubove. Vratio se i na maksimirski stadion. Bio je asistent glavnom treneru Iliji Lončareviću 1999. godine kad su plavi osvojili naslov prvaka. Dugo je radio i u Dinamovoj školi.
Priča o „jabuci i stablu“ vidljiva je i na njegovu primjeru. Ivan Senzen mlađi trener je Dinamovih juniora II i to je njegov drugi mandat u maksimirskoj akademiji. Prvi je trajao od 2004. do 2010. godine, a aktualni od ljeta 2020.